Stručnjaci napominju da je ovaj dramatičan pad broja učenika samo pokazatelj koliko mladih porodica je napustilo Srbiju u proteklom periodu.      Foto: Reuters

U Srbiji su na početku školske 2021/22. godine bila 507.374 osnovca, dok je školske 2012/13. godine taj broj iznosio 565.199. U posljednjoj deceniji se smanjio i broj škola, sa 3.455 na 3.219, odnosno zemlja sada ima 236 škola manje.

Manje đaka prvaka

Prošle školske godine upisana su 64.233 đaka prvaka, a deset godina ranije 70.192. U Srbiji je smanjen i broj učenika koji su završili osmi razred, i to sa 74.704 na 64.253. Prema zvaničnim podacima, u srednjem obrazovanju je prisutan identičan trend.

Broj učenika u državnim srednjim školama je sa 278.288, koliko ih je bilo u školskoj 2012/13, smanjen na 237.313, koliko ih je bilo prošle godine, a broj škola je sa 458 smanjen na 454.

Povećan broj učenika u privatnim školama

S druge stane, povećan je broj učenika u privatnim srednjim školama sa 2.134 na 6.443, a broj privatnih obrazovnih ustanova je skoro udvostručen u posljednjih deset godina, tačnije 2012. godine ih je bilo 36, a prošle 64.

U školskoj 2012/13. gimnazije je pohađalo 68.189 redovnih učenika, a prošle školske godine 67.240, u četvorogodišnjim srednjim stručnim školama je broj učenika sa 177.977 opao na 145.590, a u trogodišnjim sa 34.256 na 30.926.

Prije deset godina 16.500 đaka je završilo gimnaziju u statusu redovnih, a prošle godine 16.182. Broj đaka koji su izašli iz četvorogodinjih stručnih profila je sa 40.039 smanjen na 35.608, a trogodišnje je 2012/13. završilo njih 11.686, a prošle školske godine 10.161.

Mlade porodice napuštaju Srbiju

Stručnjaci napominju da je ovaj dramatičan pad broja učenika samo pokazatelj koliko mladih porodica je, zbog korupcije, loših uslova za život i opšteg beznađa, napustilo Srbiju u proteklom periodu.

Stoga napominju da je potreban niz promjena da bi se ovi negativni trendovi zaustavili i preokrenuli, a koji se prvenstveno tiču i populacione politike, ekonomske situacije u državi, opremljenosti škola i zakonske regulative.

Stručnjaci ističu da se kvalitet i stepen obrazovanja smatraju osnovnim faktorima razvoja svakog naprednog društva, a ulaganje u ljudski kapital je nužno za svaku državu koja teži ekonomskom i društvenom napretku, eliminiranju siromaštva i smanjenju nezaposlenosti.

TRT Balkan