Njemački studenti protestovali protiv novog zakona o vojnoj službi
Više od 50.000 studenata u 150 gradova poručuju da je zakon korak ka ponovnom uvođenju obavezne vojne službe u bliskoj budućnosti.
Više od 50.000 njemačkih studenata napustilo je učionice u četvrtak u nacionalnom protestu protiv novog zakona o vojnoj službi.
Inicijativa "Školski štrajk protiv regrutacije" organizovala je demonstracije u skoro 150 gradova, uključujući Berlin, Diseldorf, Frankfurt, Hajdelberg, Minhen i Stuttgart.
"Danas smo jasno stavili do znanja: Pokret protiv regrutacije će ostati i rasti", rekla je Lisa Alexander, glasnogovornica pokreta.
"Protesti će se nastaviti sve dok ne poništimo Zakon o modernizaciji vojne službe, uvođenje regrutacije i drugih obaveznih službi", rekla je.
Studenti su nosili transparente i natpise sa sloganima "Nećemo umrijeti za vaše ratove", "Dižite ruke od naše budućnosti" i "Bogati žele rat, mladi žele budućnost". Na drugim transparentima pisalo je "Učinimo mir ponovo velikim" i "Zaustavite rat na Bliskom istoku".
Zakon, koji je stupio na snagu početkom godine, zahtijeva od svih muškaraca koji napune 18 godina da popune upitnik kojim se procjenjuje njihova fizička sposobnost, kvalifikacije i interes za vojnu službu. Počevši od sredine sljedeće godine, svi 18-godišnjaci će morati da prisustvuju ljekarskim pregledima.
Iako zakon održava dobrovoljni sistem, demonstranti tvrde da on predstavlja prvi korak ka ponovnom uvođenju obavezne vojne službe.
Oni tvrde da će registar zasnovan na upitnicima olakšati buduće napore regrutacije. Zahtjevi pokreta uključuju jačanje pravne zaštite za prigovor savjesti i obavezu škola da svim maturantima pruže savjetovanje o pravima prigovarača savjesti.
Ministarstvo odbrane ima za cilj da poveća svoje snage sa 184.000 aktivnih vojnika na više od 260.000 do 2035. godine kako bi ispunilo obaveze prema NATO-u. To zahtijeva 20.000 regruta svake godine, a mnogi analitičari su rekli da bi bilo teško postići taj cilj samo kroz dobrovoljni sistem.
Ako se dobrovoljno regrutovanje pokaže nedovoljnim, parlament bi morao ponovo razmotriti zakon i mogao bi razmotriti regrutaciju na osnovu potražnje ili čak obaveznu regrutaciju.