Ubrzanje globalne elektrifikacije na 35 posto konačne potrošnje energije do 2035. godine moglo bi zemljama uvoznicama energije uštedjeti više od 500 milijardi dolara (440 milijardi eura) godišnje, uz značajno smanjenje potražnje za naftom, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Izvještaj IEA-e o elektrifikaciji, pripremljen u partnerstvu s Predsjedništvom COP31, procjenjuje prilike i izazove povezane s bržom elektrifikacijom dok zemlje razmatraju globalni cilj povećanja udjela električne energije u konačnoj potrošnji energije na 35 posto do 2035. godine.

Električna energija trenutno čini oko 23 posto globalne konačne potrošnje energije.

Na osnovu troškova tehnologije, cijena energije i uslova finansiranja iz 2025. godine, IEA procjenjuje da bi već dostupne tehnologije mogle isplativo povećati taj udio na oko 33 posto, čime bi cilj od 35% postao dostižan.

Najveći potencijal leži u transportu, što je podržano padom cijena litijum-jonskih baterija za približno 90 posto od 2010. godine.

Oko polovine potražnje u cestovnom transportu zasnovanom na nafti već bi se moglo elektrificirati na konkurentnoj osnovi, saopćila je IEA.

Izvještaj također procjenjuje da bi se oko polovine globalne potražnje za grijanjem prostora i oko 40 posto potrošnje energije u industrijskim primjenama s niskim i srednjim temperaturama moglo isplativo elektrificirati.

Električni automobili, motocikli, kamioni i autobusi trenutno istiskuju oko 2,3 miliona barela nafte dnevno (bpd) na globalnom nivou.

U Scenariju visoke elektrifikacije IEA-e, električna vozila bi do 2035. godine mogla istisnuti oko 18 miliona barela nafte dnevno, pri čemu bi se četiri petine tog smanjenja dogodilo u regijama koje uvoze gorivo.

– Potrebno brže širenje mreže –

Dostizanje stope elektrifikacije od 35 posto poguralo bi godišnji rast globalne potražnje za električnom energijom na oko 1.400 teravat-sati do 2035. godine, što je skoro dvostruko brže od tempa u protekloj deceniji, saopćila je IEA.

Kao rezultat toga, proizvodnja električne energije, mreže, skladištenje i drugi resursi fleksibilnosti morali bi se razvijati zajedno kako bi se osiguralo da se rastuća potražnja može zadovoljiti na siguran i pristupačan način.

U Scenariju visoke elektrifikacije, električne mreže bi do 2035. godine morale rasti i modernizovati se 40 posto brže nego u prethodnoj deceniji.

Globalna ulaganja u elektrifikaciju krajnje potrošnje mogla bi se također skoro utrostručiti na oko 1 bilion dolara do 2035. godine.

Uporedo s rastom elektrifikacije, veća efikasnost električnih tehnologija mogla bi smanjiti prosječne račune za energiju u domaćinstvima za oko 15 posto u odnosu na trenutne nivoe.

Prema trenutnim postavkama politika, projektovano je da će globalna stopa elektrifikacije dostići oko 30 posto do 2035. godine, zbog čega su potrebna dodatna ulaganja u proizvodnju, mreže i fleksibilne energetske sisteme, kao i snažnije podsticajne politike i pristup finansiranju, kako bi se premostio jaz do cilja od 35 posto, podvukla je IEA.