U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima 11. jula bit će ukopano deset novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u periodu od 1997. do 2022. godine.

Među njima je i dvadesetogodišnji Senad Jusić, najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine na kolektivnoj dženazi u Potočarima, dok će pojedini pronaći konačni smiraj uz svoje očeve, braću i amidžiće, nakon gotovo tri decenije čekanja.

Posmrtnii ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova...

Ove godine bit će ukopani otac pored sina, brat pored brata, a jedna od žrtava će konačan smiraj pronaći uz svoja četiri amidžića.

"Ove godine u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima bit će ukopano deset žrtava genocida. Za ovaj broj žrtava porodice su do sada dale saglasnost za ukop. I ovo je konačan broj s obzirom na to da se danas (srijeda) zaključuje spisak žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula u Potočarima", potvrdila je za agenciju Anadolu Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INOBiH).

Radi se o posmrtnim ostacima žrtava koje su ekshumirane u ranijim godinama.

"Dvije žrtve su čak ekshumirane 1997. godine. One su u ljeto 1995. ubijene na području Bratunca, Vlasenice, Srebrenice i od tada traje potraga za njihovim posmrtnim ostacima. Samo jedna od ovih žrtava je ekshumirana posljednjih godina, tačnije 2022. i tu se radi o najmlađoj žrtvi genocida koja će biti ukopana ove godine", pojasnila je Fazlić.

Ove godine ukopat će se žrtve koje su u trenutku smrti imale od 20 do 56 godina.

"Ove godine imamo tri žrtve koje su bile u 20-im godinama. Najmlađa žrtva je imala 20 godina i radi se o Senadu Jusiću", istakla je Fazlić za AA.

Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Kameničko brdo 2022, a nestao je na području Bratunca 1995. godine.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine rođena je 1939. godine.

"Radi se o Rami Dautoviću, nestao na području Zvornika, a ubijen na tom području u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Kamenica - Čančari", pojasnila je Fazlić.

I ove godine će biti ukopan otac pored sina, brat pored brata, sin pored oca. Nuko Nukić će biti ukopan u mezarju u kojem su već ukopana njegova četiri amidžića.

"Ove godine, u jednom slučaju imamo žrtvu, koja je bila u 20-tim godinama, a koja će biti ukopana sa svoja četiri amidžića", poručila je.

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalazi se još deset žrtava genocida koje su identifikovane i DNK metodom i od strane porodica.

"Međutim, saglasnost za njihov ukop ove godine nismo dobili", naglasila je Fazlić.

U PIP-u se nalaze, kako je kazala, i posmrtni ostaci 36 žrtava koje su identifikovane DNK metodom ali porodice još nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.

"Različiti su razlozi, ali glavni razlog za to je što se radi o malom broju posmrtnih ostataka i porodice su odlučile čekati još neko vrijeme, nadajući se da će se pronaći još neke grobnice i da će se pronaći još posmrtnih ostataka. Na taj način bi ukopali kompletnije posmrtne ostatke svojih najmilijih", pojasnila je Fazlić.

U Podrinje identifikacionom projektu se nalaze posmrtni ostaci oko 90 žrtava za koje se pretpostavlja da su žrtve genocida, jer su ekshumirane iz masovnih grobnica u kojima su identifikovane žrtve genocida.

"Međutim, u odnosu na ove žrtve, iako je izolovan DNK, nismo imali nikakvih podudaranja, odnosno nismo mogli potvrditi o kome se radi. Nadamo se da će nauka koja napreduje, razviti mehanizme uz pomoć kojih će biti moguće identifikovati ove žrtve uz pomoć krvnih uzoraka daljnjih srodnika", dodala je Fazlić.

- Genocid u Srebrenici - Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.