Turkiye postaje sve važnija ruta za plasman iračke sirove nafte na međunarodna tržišta, dok se poremećaji u prolazu kroz Hormuški moreuz nastavljaju nakon američko-izraelskog rata protiv Irana.

Irak trenutno iz svojih južnih luka izvozi gotovo 2,6 miliona barela nafte dnevno, dok se na naftnim poljima na jugu proizvodi više od tri miliona barela dnevno, rekao je Bassem Abdul Karim, direktor državne naftne kompanije Basra.

Gotovo 250.000 barela sirove nafte iz Basre dnevno se sada kopnenim putem transportuje do Kirkuka, odakle ulazi u sjevernu mrežu naftovoda i stiže do mediteranske luke Ceyhan u Turkiye.

Iako je riječ o relativno malim količinama u poređenju s ukupnom proizvodnjom nafte u Iraku, ovaj potez ponovo je skrenuo pažnju na desetljećima star naftovod Kirkuk-Ceyhan kao alternativni izvozni koridor.

Od Basre do Ceyhana

Irak je u septembru pokrenuo pilot-operaciju transporta sirove nafte cestom s južnih naftnih polja do skladišnih kapaciteta u Kirkuku.

Operaciju, koju provodi iračka kompanija KAR Group, realizuju cisterne koje prevoze sirovu naftu prema sjeveru, nakon čega se ona pumpa kroz sjevernu mrežu naftovoda i dalje prema Turkiye.

Tokom početne dvodnevne probne operacije, 209 cisterni prevezlo je više od šest miliona litara sirove nafte iz južnog Iraka do Kirkuka.

Ova operacija nadovezuje se na napore koji su počeli ranije ove godine.

Do aprila se oko 90.000 barela sirove nafte iz Basre dnevno transportovalo prema sjeveru. Cilj je u maju povećan na 140.000 barela dnevno, da bi do septembra dostigao oko 250.000 barela dnevno.

Brzo povećanje količina pokazuje napore Bagdada da poveže velika naftna polja na jugu zemlje sa sjevernim izvoznim koridorom koji zaobilazi Zaljev.

U središtu ove rute nalazi se naftovod Irak–Turkiye, poznat i kao naftovod Kirkuk-Ceyhan.

Izgrađen 1970-ih godina, ovaj naftovod povezuje sjeverni Irak s Ceyhanom na mediteranskoj obali Turkiye. Njegov projektovani kapacitet doseže do 1,6 miliona barela dnevno, iako je stvarni protok historijski bio znatno manji.

Položaj Ceyhana daje Iraku važnu prednost: tankeri koji polaze iz ove luke mogu direktno uploviti u Sredozemno more bez prolaska kroz Hormuški moreuz.

Turkiye i Irak produbljuju energetsku saradnju

Ankara i Bagdad također su poduzeli korake ka proširenju ovog koridora.

Turkiye i Irak su 1. augusta potpisali jednogodišnji sporazum čiji je cilj maksimalno korištenje naftovoda, dok se nastavljaju pregovori o dugoročnijem energetskom okviru.

Sporazum je uslijedio nakon razgovora ministra energetike i prirodnih resursa Turkiye Alparslana Bayraktara i iračkog ministra nafte Basima Mohammeda Khudaira.

Prema sporazumu, Irak se obavezao povećati protok kroz naftovod s približno 220.000 barela dnevno prema zagarantovanom kapacitetu od 750.000 barela dnevno, kako proizvodnja na području Kirkuka bude rasla.

Bayraktar je rekao da je naftovod postao sve važniji za regionalnu i globalnu energetsku sigurnost, ističući da uloga Turkiye nadilazi samo transport iračke sirove nafte.

Saradnja se proširuje i na proizvodnju. Turska naftna korporacija (TPAO) osigurala je udio u partnerstvu na naftnom polju Kirkuk u Iraku, kojim upravlja BP, čime je bilateralna energetska saradnja proširena i na proizvodnju nafte.

Iračke vlasti iznijele su i ambiciozniji cilj prema kojem bi Turkiye u budućnosti mogla dobijati do milion barela nafte dnevno.

Sve veća uloga Ceyhana

Širenje ovog koridora dodatno povećava značaj Ceyhana kao međunarodnog energetskog čvorišta.

Turska luka već je mediteransko odredište naftovoda Baku–Tbilisi–Ceyhan, kojim se azerbejdžanska sirova nafta transportuje kroz Gruziju i Turkiye.

Rast proizvodnje na naftnom polju Gabar u Turkiye donio je još jedan domaći izvor sirove nafte koja se transportuje prema Ceyhanu.

Turski zvaničnici razgovarali su i o proširenju saradnje s Irakom izvan naftnog sektora, na prirodni gas i električnu energiju, dok Ankara ovaj koridor vidi kao dopunu širem projektu Razvojnog puta, koji povezuje Zaljev s Evropom preko Iraka i Turkiye.

Transport stotina hiljada barela nafte cisternama znatno je složeniji od direktnog transporta naftovodom, zbog čega će daljnja ulaganja u infrastrukturu biti važna ukoliko količine nastave rasti.

Ipak, promjene u pravcima transporta naglašavaju sve veći značaj Turkiye u energetskoj strategiji Iraka.

Ruta uspostavljena prije gotovo pola stoljeća ponovo Bagdadu omogućava pristup Sredozemlju, dok Ceyhan dodatno učvršćuje svoju poziciju kapije koja povezuje iračku sirovu naftu s međunarodnim tržištima.