Nakon dvije decenije iščekivanja i brojnih odgađanja, Veliki egipatski muzej konačno doživljava svoje svečano otvaranje.

Muzej slavi drevnu egipatsku civilizaciju i predstavlja središnji dio nastojanja vlade da ojača turističku industriju – jedan od glavnih izvora strane valute u zemlji koja se suočava s finansijskim poteškoćama.

Smješten tik uz čuvene piramide u Gizi, neposredno izvan Kaira, ovaj impozantni kompleks vrijedan milijardu dolara spreman je da postane najveći muzej na svijetu posvećen jednoj civilizaciji, s više od 50.000 artefakata koji prikazuju život u drevnom Egiptu.

Za poređenje, muzej Louvre u Parizu izlaže gotovo 35.000 eksponata.

Ovaj muzej jedan je od megaprojekata koje je pokrenuo predsjednik Abdel Fattah el-Sisi, koji je od dolaska na vlast 2014. godine započeo velika ulaganja u infrastrukturu s ciljem oživljavanja ekonomije oslabljene decenijama stagnacije i potresene nemirima nakon Arapskog proljeća 2011. godine.

Izgradnja muzeja započela je 2005. godine, ali je rad obustavljen na tri godine tokom političkih nemira koji su uslijedili nakon ustanka 2011. godine.

Svečano otvaranje je više puta odgađano, najnovije u julu ove godine zbog sukoba na Bliskom istoku.

Očekuje se da će svjetski lideri prisustvovati ceremoniji otvaranja u subotu.

Ogroman kompleks s pogledom na piramide u Gizi

Dizajnirao ga je irski arhitektonski biro Heneghan Peng Architects, a muzej, poznat kao GEM, ističe se impozantnom, trokutastom staklenom fasadom koja oponaša obližnje piramide.

U atrijumu muzeja nalazi se granitni kolos jednog od najpoznatijih egipatskih faraona, Ramzesa Velikog.

Ova 3.200 godina stara statua visoka 11 metara premještena je u muzej nakon decenija stajanja u centru kružnog toka prepunog saobraćaja ispred glavne željezničke stanice u Kairu.

Iz atrijuma vodi velika šestospratna stepenica, uzduž koje su smještene drevne statue, prema glavnim galerijama i pogledu na obližnje piramide.

Most povezuje muzej s piramidama, omogućavajući turistima da se kreću između njih pješice ili električnim, ekološki prihvatljivim vozilima, saopćili su zvaničnici muzeja.

Muzej obuhvata 24.000 kvadratnih metara prostora za stalnu izložbu, dječiji muzej, konferencijske i obrazovne sadržaje, komercijalnu zonu, kao i veliki centar za konzervaciju.

Dvanaest glavnih galerija, koje su otvorene prošle godine, izlažu artefakte od prapovijesnog do rimskog perioda, organizovane prema epohama i temama.

Mnogi od 50.000 eksponata u GEM-u premješteni su iz Egipatskog muzeja, prenatrpane, stogodišnje zgrade na Trgu Tahrir u centru Kaira. Drugi su nedavno iskopani iz drevnih groblja, uključujući nekropolu Saqqara, još jedan kompleks piramida i grobnica oko 22 kilometra južno od muzeja.

Dvorane su opremljene savremenom tehnologijom i sadrže multimedijalne prezentacije, uključujući i prikaze mješovite stvarnosti, kako bi mlađim generacijama približile drevni Egipat, rekao je Ahmed Ghoneim, direktor muzeja.

„Koristimo jezik koji trenutno koristi Generacija Z“, rekao je u intervjuu.

„Generacija Z više ne koristi etikete koje mi stariji čitamo, već se oslanja na tehnologiju.“

Tutankamonova zbirka prvi put na jednom mjestu

Svečano otvaranje uključivat će i inauguraciju dvije sale posvećene 5.000 artefakata iz zbirke kralja Tutankamona.

Zbirka se po prvi put u cjelosti izlaže od kada je britanski arheolog Howard Carter otkrio Tutankamonovu grobnicu 1922. godine u južnom gradu Luksoru.

Stari Egipatski muzej nije imao dovoljno prostora da prikaže sva blaga iz grobnice odjednom.

Neki od remek-djela su restaurirani u muzejskoj konzervatorskoj ustanovi, uključujući tri pogrebna ležaja dječijeg faraona i šest kolica, rekla je Jailan Mohamed, glavna restauratorica u konzervatorskom centru.

Oni će biti izloženi zajedno s njegovim zlatnim prijestoljem, sarkofagom prekrivenim zlatom i pogrebnom maskom izrađenom od zlata, kvarcita, lapis lazulija i obojenog stakla. Brada maske je slučajno otpala i brzo zalijepljena epoksijem 2014. godine, prije nego što ju je sljedeće godine popravila njemačko-egipatska stručna ekipa.

Još jedan centralni eksponat muzeja je 4.600 godina stara sunčeva lađa kralja Khufua, faraona kojem se pripisuje izgradnja Velike piramide u Gizi.

Drvena lađa duga 43 metra, otkrivena 1950-ih, bila je sahranjena pored Velike piramide kako bi je Khufu, ili Cheops, kako je također poznat, koristio u zagrobnom životu.

Godine 2021. premještena je sa svoje lokacije pored piramida u Veliki egipatski muzej pomoću daljinski upravljanog vozila uvezenog iz Belgije.

Vlada se nada da će muzej oživjeti turizam

Vlada se nada da će muzej privući više turista koji će duže ostajati i donositi stranu valutu potrebnu Egiptu za jačanje ekonomije.

Turistički sektor pretrpio je godine političkih nemira i nasilja nakon Arapskog ustanka 2011. godine.

U posljednjim godinama sektor je počeo da se oporavlja od pandemije koronavirusa i posljedica rata između Rusije i Ukrajine.

I Rusija i Ukrajina predstavljaju značajan izvor turista koji posjećuju Egipat.

Prema službenim podacima, rekordan broj od 15,7 miliona turista posjetio je zemlju 2024. godine, a vlada ima za cilj privući 30 miliona posjetilaca do 2032. godine.

Vlasti su u potpunosti renovirale područje oko muzeja i piramida.

Ceste su asfaltirane, a ispred vrata muzeja gradi se stanica metroa kako bi se olakšao pristup lokacijama.

Također je otvoren i aerodrom, Sphinx International Airport, zapadno od Kaira — 40 minuta od muzeja.

Hassan Allam, direktor firme Hassan Allam Holding koja upravlja muzejem, rekao je da očekuju između 15.000 i 20.000 posjetilaca dnevno.

„Svijet je čekao… Svi su uzbuđeni“, rekao je.