Prvog septembra učenici iz Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona, Brčko distrikta i Republike Srpske počeli su sa školskim aktivnostima, a ista situacija je i s učenicima u Srbiji. Učenici iz drugih šest bosanskohercegovačkih kantona, te iz Hrvatske i Crne Gore u školske klupe sjeli su 4. septembra.

Prvačići u školskim klupama

Prema podacima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, procjenjuje se da će ove školske godine biti upisano otprilike 167.000 učenika osnovnih škola i blizu 67.000 učenika srednjih škola, no konačni podaci će biti dostupni krajem septembra. S tim u vezi, kada je u pitanju Federacija BiH, podatke u vezi s brojem upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola nemoguće je, za sada, prognozirati.

Kada je u pitanju bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, u maju i u aprilu ove godine u školu je upisano 8.899 prvačića, a u Brčko distriktu njih 627.

U Hrvatskoj će ove godine biti upisano 35.000 prvačića, što je manje nego lani, kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794.

Istovremeno, u Srbiji je počela nova školska godina za 65.000 prvačića i 760.000 ostalih učenika osnovnih i srednjih škola, a prvog dana škole nije bilo predavanja jer su nadležni organi, ponukani nedavnim masovnim ubistvima, odlučili govoriti o sigurnosti.

S obzirom na to da je prethodna školska godina naglo prekinuta nakon masovnog ubistva u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" početkom maja u kome je ubijeno devet učenika i radnik osiguranja, donesena je odluka da će u ovoj zemlji u školama biti veće prisustvo policijskih službenika.

Kada je u pitanju Crna Gora, ove godine će u prvi razred osnovne škole krenuti između 6.500 i 7.500 učenika. Zanimljivo je da je u ovoj zemlji nova školska godina počela štrajkom upozorenja prosvjetnih radnika koji su, kako su istakli, željeli donosiocima odluka ukazati na brojne probleme u prosvjeti, koja je, kako ocjenjuju, decenijama na margini.

Nova školska godina – udar na kućni budžet

Opremanje učenika za novu školsku godinu finansijski je teret za mnoge roditelje.

Koliko će se novca izdvojiti za školske aktivnosti uveliko zavisi od općeg finansijskog stanja porodice, dobi djeteta i od škole koju pohađa.

No, uzme li se u obzir prosjek tržišnih cijena, kada su u pitanju konkretno mlađa djeca, školske potrepštine u Bosni i Hercegovini koštaju između 85 i 100 eura. Na to treba dodati troškove za kupovinu nove odjeće, obuće, troškove za užinu i slično, stoga se, prema riječima Elme Dizdarević, predsjednice Udruženja Vijeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, vrlo jednostavno dođe do cifre od oko 200 eura.

U Hrvatskoj, prema provedenim istraživanjima, roditelji za početak školske godine izdvajaju i do 300 eura, dok u Srbiji izdvoje između 200 i 250 eura.

Pomoć država

S obzirom na spomenute izdatke, nadležna ministarstva država regiona u određenoj mjeri subvencioniraju troškove, te na taj način djelimično pomažu roditeljima učenika.

Naime, besplatni udžbenici se dodjeljuju učenicima od prvog do petog razreda osnovnih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ista situacija je i s učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola na području Republike Srpske. Također, Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a finansira i prevoz za oko 16.000 učenika koji stanuju na udaljenosti većoj od četiri kilometra od škole.

U Brčko distriktu svi učenici imaju besplatne udžbenike i besplatan prevoz do škole.

U Hrvatskoj se besplatni udžbenici dodjeljuju svim učenicima osnovnih škola, kao i besplatan obrazovni materijal.

U Crnoj Gori također svi osnovci imaju pravo na besplatne udžbenike, dok u Srbiji određene kategorije učenika dobivaju udžbenike: socijalno ugroženi, učenici sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, učenici koji su u porodici treće ili svako naredno dijete i sl.