Samit Ujedinjenih nacija o klimi COP31 počinje u ponedjeljak u turskom mediteranskom gradu Antaliji, a vlade su pod sve većim pritiskom da obećanja o borbi protiv klimatskih promjena pretvore u konkretne mjere i pojačaju podršku ranjivim zemljama.

Konferencija, koja će trajati od 9. do 20. novembra, okuplja svjetske lidere, ministre, pregovarače, naučnike i predstavnike civilnog društva kako bi razgovarali o smanjenju emisija, prilagođavanju klimatskim promjenama i finansiranju klimatskih mjera.

Tüukiye predsjedava konferencijom dok će pregovore voditi australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen.

Samit svjetskih lidera zakazan je za 11. i 12. novembar.

Pod temom „COP budućnosti – COP implementacije“, samit ima za cilj pretvaranje klimatskih obaveza u mjerljive rezultate.

Akcioni plan predsjedništva konferencije daje prioritet energetskoj tranziciji i elektrifikaciji zasnovanoj na čistoj energiji, nultoj stopi otpada i smanjenju emisija metana, gradovima otpornim na klimatske promjene, zelenoj industrijalizaciji, sigurnosti hrane te zaštiti okeana i mora.

Ostali prioriteti uključuju mlade i obrazovanje, otporne zdravstvene sisteme te saradnju u oblastima klimatskih promjena, biodiverziteta i degradacije zemljišta.

Predloženi ciljevi za 2035. godinu uključuju povećanje udjela električne energije u globalnoj finalnoj potrošnji energije na 35 posto, smanjenje intenziteta potrošnje energije u zgradama za najmanje 25 posto i povećanje globalne stope kružne upotrebe materijala na najmanje 15 posto.

Pregovarači su i dalje podijeljeni u pogledu finansiranja zemalja u razvoju i napora za ubrzanje prelaska s fosilnih goriva, nakon što na COP30 nije postignut dogovor o mapi puta.

Izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš o jazu u emisijama za 2026. godinu predviđa globalno zagrijavanje od oko 2,6 stepeni Celzijusa do kraja ovog vijeka, čak i ako zemlje u potpunosti ispune svoje klimatske obaveze, što je znatno iznad temperaturnih ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom.

U izvještaju se također procjenjuje da će zemljama u razvoju do 2035. godine biti potrebno oko 305 milijardi dolara (273,55 milijardi eura) godišnje za prilagođavanje klimatskim promjenama, u poređenju s međunarodnim javnim finansiranjem tih mjera u iznosu od 28,2 do 31,7 milijardi dolara (25,29 do 28,44 milijarde eura) u 2024. godini.

Samit se održava nakon godine obilježene razornim poplavama, smrtonosnim toplotnim talasima i dugotrajnim sušama, uz sve intenzivnije pozive na brže smanjenje emisija i veću finansijsku podršku.