Ukrajina i Rusija razgovaraju o velikoj razmjeni zarobljenika koja bi obuhvatila između 1.200 i 1.300 osoba sa svake strane, izjavio je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, opisujući to kao „glavni rezultat“ nedavnih pregovora u Abu Dhabiju.

Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, nakon posjeta Danskoj i Irskoj, Zelenski je rekao da je tokom pregovora razgovarano i o mogućnosti uspostavljanja primirja u energetskom sektoru.

Međutim, naveo je da su ruski predstavnici svojim ukrajinskim kolegama rekli da nemaju ovlaštenja za donošenje odluke o tom pitanju.

Zelenski je rekao da ne vidi mnogo naznaka da je Moskva zainteresovana za obustavu napada na energetsku infrastrukturu.

Dodao je da je Ukrajina predložila da se to pitanje razmotri na razgovorima između dvojice predsjednika, ali da ruski predsjednik Vladimir Putin nije pokazao spremnost za sastanak.

Još jedno pitanje koje je pokrenuo Putin odnosilo se na predloženu „humanitarnu misiju“ u gradu Kostjantinivki.

Zelenski je odbacio taj prijedlog, navodeći da se u gradu i dalje vode borbe i upozoravajući da bi ruske snage nakon zauzimanja Kostjantinivke mogle nastaviti napredovanje prema Kramatorsku i Slovjansku.

Ukrajinski predsjednik također je otkrio da je američka strana prvi put pitala da li bi Kijev bio spreman povući se iz Donbasa u zamjenu za članstvo u NATO-u.

Zelenski je ponovio da Ukrajina neće dobrovoljno napustiti svoju teritoriju, ali je rekao da je spreman takav prijedlog iznijeti pred ukrajinsko društvo ukoliko bi bio praćen sveobuhvatnim paketom sigurnosnih garancija.

Prema njegovim riječima, taj paket morao bi uključivati konkretne sigurnosne garancije NATO-a i Evropske unije (EU), snažnu ukrajinsku vojsku opremljenu potrebnim naoružanjem i osiguranim finansiranjem, kao i u potpunosti finansiran plan obnove zemlje.

„Ako nam američka strana potvrdi upravo to, zajedno s drugim kolegama iz NATO-a, onda ću pitati naše društvo za mišljenje – prihvatamo li to ili ne?“, rekao je.

Istovremeno, Zelenski je isključio bilo kakvo priznavanje okupiranih teritorija kao ruskih i poručio da Ukrajina neće pristati na unošenje neutralnog statusa u svoj ustav.

„Unošenje neutralnosti znači promjenu ustava vaše zemlje, a Ukrajina to neće učiniti“, naglasio je.

Također je ponovio stav Kijeva o redoslijedu koraka koji bi vodili ka postizanju sporazuma, ističući da rat prvo mora biti okončan, nakon čega bi uslijedile sigurnosne garancije za Ukrajinu, dok bi se o svim daljnjim aranžmanima razgovaralo tek nakon toga.

Zelenski je pozvao evropske zemlje da učestvuju u narednoj rundi pregovora zajedno s Ukrajinom, Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Prema njegovim riječima, Kijev očekuje da evropski partneri do kraja novembra odluče ko će predstavljati Evropu na pregovorima.

Govoreći o vojnim potrebama, Zelenski je rekao da Ukrajina treba imati 2,5 puta više borbenih aviona F-16 istovremeno u zraku nego što ih trenutno koristi.

Također je predstavio hitne potrebe zemlje uoči zime, uključujući gorivo, generatore i autobuse za Kijev, Dnjepar, Harkiv, Herson i Zaporožje.

Zelenski je rekao da su njegove posjete Danskoj i Irskoj bile usmjerene na osiguravanje zimske podrške Ukrajini, uključujući pomoć u oblasti protivzračne odbrane i energetike.

Danska je najavila nove pakete pomoći za odbranu i energetiku u vrijednosti od 645 miliona eura (750 miliona dolara), odnosno 20 miliona eura (23 miliona dolara), dok je Velika Britanija objavila dodatne sankcije ruskom naftnom sektoru, naveo je Zelenski.

U Dublinu se također sastao s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom.

Pored pitanja sigurnosti i energetike, Zelenski je rekao da Ukrajina sarađuje s Evropskom unijom na zatvaranju preostala dva pregovaračka klastera do kraja godine i ubrzavanju narednih faza procesa pristupanja EU tokom 2027. godine.

Zelenski je naveo da je o tom pitanju razgovarao s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

Njegov raspored uključivao je i razgovore s premijerima Irske, Poljske, Italije i Češke, kao i s predsjednikom Litvanije.