Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti izjavio je da se Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi suočavaju s kršenjem ljudskih prava i diskriminacijom, naglašavajući da će Kosovo nastaviti podržavati njihova prava i interese, javlja Anadolu.
Kurti se u subotu u Prištini sastao s oko 70 predstavnika političkih i civilnih organizacija Albanaca iz Preševa, Bujanovca, Medveđe i regije Sandžaka, javlja RTK.
Rekao je da će se pristup Kosova fokusirati na podršku građanima ovih područja kroz različite oblike, uključujući podršku studentima, djeci i drugim kategorijama, kao i zagovaranje njihovih prava i interesa na međunarodnom nivou.
"Za nas, Preševo, Bujanovac, Medveđa i Sandžak nisu pitanja o kojima se raspravlja samo kada dođe do krize. To su pitanja političke, institucionalne i nacionalne odgovornosti. Jer se godinama suočavamo s obrascem diskriminacije koji se pojavljuje u zastupljenosti Albanaca u policiji, sudovima, administraciji i zapošljavanju, u pasivizaciji adresa, upotrebi albanskog jezika i nejednakom pristupu javnih institucija", rekao je Kurti.
Naveo je da je tokom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Medveđi, Bujanovcu i jednom selu u Preševu, prema Albancima korišten "stigmatizirajući i omalovažavajući jezik", nakon čega su, prema njegovim riječima, uslijedila "obećanja o zapošljavanju od strane BIA-e u roku od 48 sati".
Prema Kurtiju, ovo predstavlja ozbiljan kontrast, jer se Albanci, kako je rekao, suočavaju s preprekama i diskriminacijom prilikom traženja zaposlenja u javnim institucijama.
Kurti je predstavio tri nivoa politike Vlade Kosova prema Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
Prvi nivo, prema njegovim riječima, odnosi se na mogućnost da građani porijeklom iz ovih područja budu što ravnopravniji sa građanima Kosova, uključujući podršku u oblastima obrazovanja, zdravstva, licenciranja stručnjaka, specijalizacija, prava i dokumentacije.
Rekao je i da je Kosovo obezbijedilo zdravstvenu zaštitu za pacijente iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, kao i mogućnosti za licenciranje zdravstvenih radnika.
Drugi nivo, prema Kurtiju, odnosi se na stvaranje centralnih mehanizama koji se bave položajem Albanaca u područjima u kojima žive.
"Po prvi put smo kreirali redovnu budžetsku liniju. Finansijska podrška je povećana na dva miliona eura u 2022. i 2023. godini, na tri miliona eura u budžetu za 2024. i na četiri miliona eura u budžetu za 2025. godinu, kao i u 2026. godini", rekao je Kurti.
Dodao je da su obezbijeđeni udžbenici i materijali za predškolsku djecu, kao i stipendije za studente i srednjoškolce, dok je broj stipendija porastao sa 107 u 2022. na 756 prošle godine.
Kurti je spomenuo i podršku kulturi, kulturnoj baštini, sportu, medijima i civilnim organizacijama koje rade s djecom s posebnim potrebama. Dodao je da je u 2025. godini izdvojeno 500.000 eura za sufinansiranje muzičkih škola i muzeja u Preševu.
Treća tačka, prema njegovim riječima, odnosi se na međunarodno zagovaranje prava Albanaca u Srbiji, navodeći da je Kosovo pokrenulo pitanje diskriminacije Albanaca u Briselu, Washingtonu, New Yorku, Evropskom parlamentu, Vijeću Evrope i drugim evropskim centrima.
"Jer se relativizuje diskriminacija koja nije dokumentovana. Diskriminacija koja nije internacionalizovana ostaje lokalni problem", rekao je Kurti.
Naveo je da su blokirana dva transfera namijenjena albanskim projektima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, jedan iz januara ove godine u iznosu od 304.500 eura i drugi iz aprila, u iznosu od 1.837.501 eura.
Ocijenio je da se blokada sredstava ne može mjeriti samo iznosima u milionima eura, budući da su stvarne posljedice teškoće s kojima se ljudi suočavaju.
Kurti je pozvao na deblokadu sredstava i funkcionisanje računa Nacionalnog vijeća Albanaca, kao i na realizaciju odobrenih projekata i nastavak programa podrške.
"Tražimo od Evropske unije da od Srbije, kao zemlje kandidata za članstvo, zatraži da poštuje evropske standarde i riješi ove probleme", rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
