Turkiye postala globalni proizvođač maslinovog ulja i maslina za konzumaciju
Turkiye je prestigla Italiju u proizvodnji maslinovog ulja i zauzela drugo mjesto, odmah iza Španije, dok je u proizvodnji maslina za konzumaciju vodeća, ispred Egipta, izjavio je izvršni direktor Međunarodnog vijeća za masline.
Turkiye je prestigla Italiju u proizvodnji maslina i maslinovog ulja, postavši drugi najveći proizvođač na svijetu, odmah iza Španije, saopćilo je Međunarodno vijeće za masline (IOC).
Jaime Lillo, izvršni direktor IOC-a sa sjedištem u Madridu, izjavio je da je Turkiye danas nezaobilazna zemlja za sektor maslina.
„Ako pogledamo podatke iz posljednjih pet sezona (2020-2025), čini se da je Turkiye učvrstila svoju poziciju kao drugi najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja i maslina za konzumaciju“, rekao je.
„Turkiye već daje veliki doprinos zajednici proizvođača maslina“, istakao je.
„Kao što smo rekli, riječ je o velikom proizvođaču maslinovog ulja i maslina za konzumaciju, ne samo za potrebe vlastitog stanovništva već i za rastuće međunarodno tržište“, kazao je. „Turkiye već doprinosi globalnom zdravlju, s obzirom na to da ljudi širom svijeta konzumiraju maslinovo ulje i masline za konzumaciju, ali i planeti kroz maslinike koji su izrasli i koji nastavljaju rasti u Turkiye.“
Lillo je naveo da je Turkiye, zahvaljujući „izvanrednoj sezoni 2024-2025“, postala najveći svjetski proizvođač maslina za konzumaciju, prestigavši Egipat.
Također je istakao da je globalni izvoz maslinovog ulja u sezoni 2024-2025 porastao za 25 posto, pri čemu je Turkiye doprinijela tom rastu povećanjem izvoza od čak 132 posto.
Snažan angažman IOC-a
Lillo je naveo da je Turkiye od 2023. godine zastupljena u Međunarodnom vijeću za masline (IOC) putem zamjenika izvršnog direktora te da je bila „vrlo dinamična, vrlo podržavajuća i uključena u glavne projekte vijeća“.
Istakao je da u jugozapadnom turskom turističkom gradu Izmiru postoji međunarodno priznata zbirka stabala maslina, te da IOC traži rješenja za izazove s kojima se sektor suočava, poput klimatske krize, pri čemu su ta zbirka, kao i banka gena maslina u tom gradu, imale ključnu ulogu u tim naporima.
„Klimatske promjene već su vidljive u podacima o proizvodnji“, rekao je, dodajući da su uzastopne berbe ispod prosjeka – ranije nezamislive – dovele do naglog rasta cijena posljednjih godina.
Lillo je kazao da IOC sarađuje sa stručnjacima kako bi se sektor prilagodio klimatskoj krizi, naglašavajući njen jasan utjecaj na mediteransku proizvodnju maslina, ali i ulogu stabala maslina kao prirodnih ponora ugljika.
Podsjetio je da je pandemija koronavirusa bila prekretnica za sektor maslina, u trenutku kada je svijet praktično stao.
„U tom trenutku, kada je svijet stao, ostali smo kod kuće i to je, na neki način, pokazalo šta je najvažnije – zdravlje, briga o sebi, briga o porodicama, kuhanje kod kuće… Tada je zabilježen neviđen porast potrošnje maslinovog ulja, ne samo na tradicionalnim tržištima već i na novim, poput SAD-a, Kanade, Brazila, Kine i Japana“, rekao je.
Prošireni izvještaj IOC-a
IOC je saopćio da je prosječna globalna proizvodnja maslinovog ulja u sezonama 2000-2001. i 2004-2005. iznosila 3,1 milion tona, od čega je 320.000 tona proizvedeno u Turkiye, što čini 10 posto ukupne proizvodnje.
Proizvodnja maslinovog ulja u Turkiye varirala je između sezona, a vrhunac je dostigla u sezoni 2024-2025. s 505.000 tona, što je 58 posto iznad sezonskog prosjeka berbe.
U sezoni 2025-2026. očekuje se da Turkiye proizvede 290.000 tona maslinovog ulja, što je pad od 43 posto u odnosu na sezonu 2024-2025.
Potrošnja maslinovog ulja u Turkiye iznosi oko 170.000 tona po sezoni, odnosno 5,5 posto globalnog ukupnog iznosa. U sezoni 2024-2025. potrošnja je dostigla čak 200.000 tona.
Procjenjuje se da je potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika u Turkiye oko dva kilograma.
Turkiye u prosjeku izvozi gotovo 96.000 tona maslinovog ulja po sezoni; izvoz je u sezoni 2024-2025. porastao i dostigao 160.000 tona, dok se u sezoni 2025-2026. očekuje oko 100.000 tona izvoza.
U međuvremenu, globalni uvoz maslinovog ulja – uzimajući u obzir neka od glavnih tržišta poput Australije, Brazila, Kanade, Kine, Japana, evropskih zemalja izvan EU i SAD-a – iznosio je ukupno 59.589 tona u sezoni 2024-2025, što je pad od 45 posto u odnosu na prethodnu sezonu.
U sezoni 2024-2025. globalni izvoz maslinovog ulja porastao je za 25 posto, pri čemu su najveći doprinos dale Türkiye, Tunis, Španija i Italija, s rastom od 132 posto, 38 posto, 25 posto i 18 posto, redom.
Proizvodnja maslina za konzumaciju dostigla je 3,3 miliona tona u sezoni 2024-2025, dok je globalna potrošnja porasla za 5 posto. Turkiye je, s rastom od 13 posto, bila glavni pokretač povećanja potrošnje u tom periodu.
Globalna proizvodnja maslinovog ulja procjenjuje se na 3,44 miliona tona u sezoni 2025-2026, dok se očekuje da će proizvodnja maslina za konzumaciju dostići 2,9 miliona tona.