Većina Evropljana podržava formiranje vojske Evropske unije (EU), pri čemu 71 posto ispitanika podržava taj prijedlog, u vrijeme kada rastu zabrinutosti u pogledu pouzdanosti američkih sigurnosnih obaveza, pokazalo je novo istraživanje sigurnosnog istraživačkog centra GLOBSEC.

U izvještaju „Trendovi 2026“, koji je objavio GLOBSEC, navodi se da je podrška formiranju vojske EU-a široko rasprostranjena u anketiranim zemljama, a dostiže 82 posto u Rumuniji, 78 posto u Litvaniji i 75 posto u Francuskoj.

Podrška je također iznosila oko 70 posto u Poljskoj i Bugarskoj, dok je 69 posto ispitanika u Njemačkoj podržalo tu ideju, uprkos tradicionalnim rezervama u pojedinim zemljama prema dubljoj evropskoj integraciji u oblasti odbrane.

Istraživanje je obuhvatilo 14 zemalja transatlantskog područja, uključujući 11 država članica EU-a, Ukrajinu, Veliku Britaniju i SAD.

Rezultati su također ukazali na snažnu podršku jačanju evropskih odbrambenih kapaciteta uporedo s NATO-om, a ne njihovoj zamjeni transatlantskog saveza.

Oko 78 posto ispitanika u zemljama članicama EU-a podržalo je razvoj vlastitih odbrambenih kapaciteta Unije uporedo s NATO-om, dok je 77 posto ispitanika u državama članicama NATO-a izjavilo da bi glasalo za ostanak u tom savezu.

Podrška većoj vojnoj spremnosti obuhvatila je i obavezno služenje vojnog roka. Među ispitanicima u zemljama u kojima ne postoji obavezno služenje vojnog roka, 64 posto podržalo je njegovo ponovno uvođenje, a najveća podrška zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.

Prema izvještaju, više od 80 posto ispitanika smatra da bi evropske zemlje trebale preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost ukoliko SAD smanji svoju ulogu.

U međuvremenu, 60 posto ispitanika podržava povećanje izdvajanja za odbranu, dok je sličan udio izjavio da bi lično branio svoju zemlju u slučaju napada.

Međutim, povjerenje u sposobnost Evrope da se sama odbrani i dalje je ograničeno. Samo polovina ispitanika smatra da bi Evropa mogla osigurati vlastitu sigurnost bez snažne podrške SAD-a, dok svega jedna trećina smatra da je njihova zemlja spremna za veliku krizu ili rat.

– Više od trećine ispitanika u Evropi smatra SAD sigurnosnom prijetnjom Izvještaj je također ukazao na rastuće nesuglasice s Washingtonom, pri čemu više od trećine evropskih ispitanika smatra da SAD predstavljaju sigurnosnu prijetnju njihovoj zemlji. Taj udio u Njemačkoj premašio je polovinu.

Osim toga, 73 posto ispitanika izrazilo je negativan stav prema američkim vojnim intervencijama u inostranstvu, uključujući one u Iranu i Venecueli.

Uprkos tim zabrinutostima, više od tri četvrtine ispitanika i dalje smatra da je uloga SAD-a u evropskoj sigurnosti važna. Podrška zadržavanju američkih vojnih trupa u Evropi bila je veća od protivljenja u svim anketiranim zemljama, osim u Bugarskoj.

Kada je riječ o ratu u Ukrajini, šest od deset ispitanika izjavilo je da je sigurnost te zemlje važna i za sigurnost njihove vlastite zemlje, dok je sličan udio podržao nastavak pomoći Kijevu.

Rusija je ostala glavna vanjska prijetnja koju su prepoznali ispitanici, pri čemu je više od dvije trećine smatra prijetnjom.

Manipulacija informacijama također je prepoznata kao jedna od najozbiljnijih prijetnji povezanih s Rusijom. Međutim, izvještaj je pokazao da više od trećine ispitanika i dalje prihvata narativ Kremlja prema kojem je Zapad izazvao rusku invaziju na Ukrajinu.

Rezultati istraživanja dodatno su ukazali na široko rasprostranjeno nezadovoljstvo funkcionisanjem demokratskog sistema, pri čemu samo osam posto ispitanika smatra da demokratija u njihovoj zemlji funkcioniše u potpunosti.