Vlada Hrvatske je na sjednici u ponedjeljak ponovno uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva. Od utorka pa u naredne dvije sedmice osnovni benzin bit će skuplji za četiri centa, a dizel za sedam centi po litri.
Ponovna regulacija cijena uvodi se nakon što su cijene nafte znatno porasle zbog napada SAD-a i Izraela na Iran. Barel Brent nafte premašio je cijenu od 100 dolara prvi put nakon 2022.
"Prema novim, reguliranim cijenama, eurosuper benzin će u Hrvatskoj od sutra do naredna 14 dana koštati 1,50 eura po litri, što je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura", rekao je premijer Andrej Plenković.
Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, dok bi bez vladinih mjera koštao 1,72 eura. Trenutna cijena je 1,48 eura po litri.
Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a njegova cijena bez regulacije bila bi 1,06 eura.
Nova cijena plina za boce od sutra bit će 2,40 eura po kilogramu, što je dva centa više nego sada i 18 centi manje od cijene bez vladinih mjera. Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike iznosi 1,70 eura po kilogramu, što je tri centa više nego sada i 17 centi manje nego bez regulacije.
Za benzine s višim oktanima i sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.
Uredba je na snazi od 10. do 23. marta, a očekuje se smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente za 1,95 miliona eura.
Premijer Andrej Plenković istakao je dva cilja u pogledu energije, sigurnost opskrbe energentima i priuštivije cijene za građane i privredu.
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od jula 2022. godine, jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje u tom području.
Na američkom tržištu cijena barela nafte iznosila je 116,15 dolara, što je oko 28 posto više nego u petak navečer. Na londonskom tržištu cijena barela porasla je 25,5 posto, na 116,35 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena "crnog zlata" nakon što je prošle sedmice cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njen najveći sedmični skok od 1983. godine. Na londonskom tržištu prošle sedmice cijena barela porasla je oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela, odnosno oko 20 posto globalne potrošnje nafte.















