Šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbana u Mađarskoj završila je 12. aprila, nakon što je stranka Tisza, desnog centra i Petera Magyara, osvojila dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Članica Evropske unije (EU) s jasnom naklonošću prema Moskvi, Mađarska je zemlja bez izlaza na more u centralnoj Evropi koja je ostala satelitska država bivšeg Sovjetskog Saveza tokom druge polovine 20. vijeka.

Godinama su konzervativci u Evropi, kao i u Sjedinjenim Državama, uzdizali Orbana kao tvorca „neliberalnog“ modela demokratije izgrađenog oko nacionalističke retorike s prizvukom „tradicionalnih kršćanskih vrijednosti“.

Unutar 27-člane EU, Orban je koristio pravo veta koje ima svaka članica bloka da blokira odluke većine o sankcijama protiv Rusije i finansijskoj pomoći Ukrajini. Njegova vlada – koja je na vlast došla 2010. i pobijedila na izborima 2014, 2018. i 2022. – zaustavila je napredak paketa EU zajma od 105 milijardi dolara za Ukrajinu. Istovremeno, Mađarska pod Orbanom opstruirala je usvajanje novih sankcija EU protiv Rusije.

S obzirom na to da je Tisza stranka sada preuzela kontrolu, stručnjaci smatraju da EU može imati više prostora za djelovanje, iako promjene vjerovatno neće biti dramatične.

Tinatin Akhvlediani iz Centra za evropske političke studije u Briselu kaže da uklanjanje Orbanove sistematske politike veta „može značajno poboljšati“ sposobnost EU da djeluje, posebno u vezi s Ukrajinom, kao i u politici proširenja i susjedstva.

„Orbanovo korištenje veta više puta je ograničilo sposobnost EU da odlučno djeluje, posebno u vezi s ratom u Ukrajini, koji je danas najegzistencijalniji sigurnosni izazov s kojim se Evropa suočava“, rekla je ona za TRT World.

Ipak, unutrašnje podjele u Mađarskoj će ostati. „Očekujem da će Mađarska i dalje zadržati značajnu pregovaračku moć, a vlada pod vodstvom Magyara vjerovatno će je koristiti selektivno“, dodala je, naglašavajući da će ključno pitanje biti kako novi mađarski lider balansira usklađivanje s EU i domaća politička ograničenja.

Juraj Majcin, analitičar za odbranu i sigurnost u Evropskom političkom centru, rekao je za TRT World da je Orbanov odlazak s vlasti rezultirao time da je Rusija izgubila „jedan od svojih najvrjednijih aduta“ unutar EU.

„Magyarova pobjeda sada stvara priliku da EU brže napreduje u vezi s blokiranim dosjeima“, rekao je, misleći na zajam od 105 milijardi dolara za Ukrajinu, 20. paket sankcija protiv Rusije i više od sedam milijardi dolara u okviru Evropskog mirovnog fonda, finansijskog instrumenta kojim EU vojno podržava zemlje poput Ukrajine, a koji Mađarska blokira od 2023.

Majcin je dodao da je Magyarovo planirano prvo zvanično putovanje u Varšavu „važan signal“ nakon što je Orbánova pro-moskovska politika narušila mađarsko-poljske odnose, potencijalno oživljavajući Višegradsku grupu – savez četiri srednjoevropske zemlje formiran 1991. radi integracije u evropske institucije nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Denys Kolesnyk, analitičar za istočnu Evropu specijaliziran za geopolitičke rizike, kaže da će promjena vlasti u Budimpešti „definitivno ojačati“ ukupnu koheziju i efikasnost EU.

„Budimpešta više neće blokirati pitanja vezana za Ukrajinu ili režim sankcija protiv Rusije“, rekao je za TRT World, dodajući da će sposobnost EU da djeluje u vanjskoj politici „definitivno biti poboljšana“ u budućnosti.

Pitanje Ukrajine

Kada je riječ o stavu Mađarske prema Ukrajini i Rusiji, sva tri stručnjaka predviđaju pragmatično otopljavanje odnosa, a ne potpuni zaokret.

Pod Orbanom, Mađarska je blokirala pregovore o pristupanju Ukrajine EU i finansijsku podršku, dok je istovremeno održavala srdačne odnose s Moskvom.

Akhvlediani očekuje „vidljiviju, iako i dalje odmjerenu“ promjenu pod novom mađarskom vladom: ukidanje veta na pomoć i poglavlja pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, te usvajanje kooperativnijeg stava u evroatlantskim okvirima koji njeguju bliže veze između Evrope i Sjeverne Amerike.

„Istovremeno, domaće političke osjetljivosti, ekonomski faktori i šira kultura opreza vjerovatno će ostati“, kaže ona.

Majcin smatra da će Mađarska pod novom Magyarovom vladom vjerovatno biti „pragmatičnija i manje opstruktivna, ali ne i snažno proukrajinska“.

Direktna vojna podrška Ukrajini ostaje isključena, dok će svaka pomoć vjerovatno biti ograničena na humanitarnu, dodaje.

„Budimpešta bi, međutim, mogla postati konstruktivnija po pitanju puta Ukrajine ka članstvu u EU“, napominje.

Kolesnyk se slaže s ovim ocjenama.

Bilateralni odnosi s Ukrajinom mogli bi se poboljšati, a opstrukcija prestati, pri čemu zajam od 105 milijardi dolara za Ukrajinu više ne bi bio blokiran od strane Budimpešte, kaže on.

Dodaje da će Mađarska pod Magyarom i dalje biti oprezna, iako bi njena politika mogla postati znatno pragmatičnija.

Mala promjena u migracijskoj politici

Prema mišljenju stručnjaka, migracijska politika Mađarske pokazuje najjasniji kontinuitet pod novom vladom.

Orban je izgradio ogradu na južnoj granici, odbacio kvote EU za migrante i pozicionirao Mađarsku kao branioca protiv „muslimanske imigracije“ – politički stav koji mu je donio pohvale iz krajnje desnih krugova širom svijeta.

Akhvlediani poziva na umjerenija očekivanja kada je riječ o liberalnom zaokretu u migracijskoj politici pod Magyarovom vladom.

Iako se Magyar institucionalno pozicionira kao proevropski, njegova retorika i politički instinkti sugeriraju kontinuitet u migraciji, posebno u vezi s kontrolom granica i društvenim brigama povezanim s imigracijom.

Magyarov ton mogao bi biti blaži, a Mađarska „manje konfrontacijski akter“. Međutim, vjerovatno će se svrstati uz restriktivne članice EU, dodaje ona.

„To bi donekle ublažilo političke tenzije, ali je malo vjerovatno da će fundamentalno promijeniti smjer migracijske politike“, napominje.

Majcin je jednako kategoričan u svom stavu o budućoj migracijskoj politici Mađarske.

Magyarove izjave o migraciji bile su „prilično kritične“, navodi on.

„Dakle, ne očekuje se značajna promjena u stavu Mađarske prema migracijskoj politici EU“, dodaje.

Kolesnyk također smatra da će Mađarska zadržati „politiku nulte tolerancije“ prema neregularnoj imigraciji pod Magyarom.

„Migracija ostaje važno pitanje među Mađarima, a Tisza stranka (Magyarova) uživa snažnu podršku birača koji zahtijevaju strogu kontrolu granica“, kaže on.

O Izraelu: Suptilna rekalibracija

Mađarska snažna podrška Izraelu, izgrađena godinama kroz Orbanovo lično savezništvo s premijerom Benjaminom Netanyahuom, mogla bi doživjeti suptilnu recalibraciju, smatraju stručnjaci.

Orban je pozvao Netanyahua u Budimpeštu uprkos nalogu za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud i koristio proizraelsku retoriku kako bi Mađarsku prikazao kao „neprobojnu tvrđavu“ takozvanih "judeokršćanskih vrijednosti".

Akhvlediani očekuje „konvencionalniji pristup“ Izraelu pod Magyarovim vodstvom: manje jednostranih veta kojima bi se rušile rezolucije EU i veću koordinaciju s partnerima u EU.

„Promjena bi se manje odnosila na suštinu, a više na ton i usklađivanje“, kaže ona, ističući pritom i nedostatak jedinstva unutar EU oko izraelskog genocida u Gazi.

Majcin ne predviđa fundamentalnu promjenu u stavu Mađarske prema krizi na Bliskom istoku.

Zemlje srednje i istočne Evrope historijski su bile sklonije podršci Izraelu nego zapadne, napominje on.

„Možemo očekivati nešto manje bezuslovne podrške, budući da Magyar nema tako snažne veze s Netanyahuom“, kaže.

Kolesnyk, pak, svaku promjenu u izraelskoj politici Mađarske povezuje s Magyarovom proevropskom orijentacijom.

Pod Magyarom bi se moglo očekivati „manje proizraelske retorike“, jer bi Mađarska djelovala „u skladu s međunarodnim pravom“.

Istovremeno, Budimpešta će se vjerovatno više usklađivati s općom linijom EU, ali bez antiizraelskog sentimenta, dodaje on.

Sve u svemu, stručnjaci predviđaju značajne, ali postepene promjene pod novom mađarskom vladom u pitanjima koja se kreću od saradnje s EU i migracija do podrške Izraelu.

EU bi pod novim mađarskim rukovodstvom mogao postati „manje opstruktivan partner“, što bi pomoglo otključavanju sredstava za Ukrajinu i sankcija protiv Rusije.

Ali domaća ograničenja, poput očekivanja birača i centralno-desničarske političke baze, spriječit će nagli liberalni zaokret u Budimpešti.

„Ostaje da se vidi kako će Magyar prevesti retoriku u praksu, posebno s obzirom na visoka očekivanja nakon političke tranzicije poslije 16 godina Orbanove vladavine“, kaže Akhvlediani.