Šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas upozorila je u četvrtak da tenzije u Hormuškom moreuzu ne pokazuju znakove smirivanja, dok su nordijski i baltički lideri pozvali na jaču evropsku sigurnost i kontinuirani pritisak na Rusiju.

„Nema brzog izlaska iz zastoja u Hormuškom moreuzu na vidiku“, rekla je Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja.

„Posljedice su negativne u svim aspektima. Globalna ekonomija se tetura“, dodala je.

Rekla je da kriza podstiče šire geopolitičke posljedice, napominjući da Rusija ima koristi od viših cijena nafte dok poremećaji utiču na globalnu trgovinu i odlažu isporuke američkog oružja.

„Sloboda plovidbe nije predmet pregovora“, dodala je Kallas, rekavši da je EU pristao proširiti sankcije Iranu zbog ograničenja plovidbe i da bi evropske pomorske operacije mogle igrati veću ulogu u obnavljanju energetskih i trgovinskih tokova.

- Sjeverna Evropa poziva na jedinstvo i pritisak na Rusiju - Kallas je rekla da nordijske i baltičke zemlje ostaju među najjačim pristalicama Kijeva, upozoravajući da Rusija i dalje predstavlja dugoročnu prijetnju.

„Pružit ćemo Ukrajini ono što joj je potrebno da održi poziciju dok Putin ne shvati da njegov rat ne vodi nikuda“, rekla je, dodajući da ne može biti „povratka uobičajenom poslovanju s Rusijom“.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna istakao je strateško usklađivanje nordijskih i baltičkih zemalja, opisujući ih kao „porodičnu“ grupu sa zajedničkim stavovima o globalnim prijetnjama.

„Razgovarali smo i o povećanju pritiska na Rusiju da podrži Ukrajinu“, rekao je, naglašavajući da Evropa mora izbjegavati „sive zone ili tampon zone“ između Rusije i NATO-a, za koje je upozorio da bi mogle potaknuti daljnju agresiju.

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je da je jedinstvo među saveznicima ključno u vrijeme pojačanih sigurnosnih izazova.

„Teško je vrijeme za evropsku sigurnost... usred rata u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku“, rekao je, naglašavajući važnost koordinacije unutar NATO-a i Nordijsko-baltičke grupe.

Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys rekao je da je grupa usmjerena na jačanje odvraćanja i odbrambenih sposobnosti, pozivajući saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu i „popune praznine“ prije predstojećih razgovora u NATO-u.

Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braze također je naglasila potrebu za održavanjem pritiska na Moskvu, rekavši da se sankcije i napori za ograničavanje pristupa Rusije finansiranju i tehnologiji moraju nastaviti.

„Moramo ponovo vjerovati sebi i osigurati da ono što radimo... uskraćujemo Rusiji novac, uskraćujemo Rusiji tehnologiju... to i dalje održavamo jakim“, rekla je.