Izrael je u ponedjeljak ostao na najvišem stepenu vojne pripravnosti, dan uoči međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), zbog zabrinutosti od mogućeg obnavljanja rata s Iranom, objavili su izraelski mediji.

Amerikanci u utorak izlaze na birališta na međuizborima, koji se održavaju na polovini drugog mandata republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Na izborima se odlučuje o svih 435 mjesta u Zastupničkom domu, 35 mjesta u Senatu i guvernerskim pozicijama u 36 saveznih država, uz hiljade lokalnih funkcija i referendumska pitanja.

Trump je više puta obećao da neće pokretati nove napade na Iran prije međuizbora, ali je nagovijestio da bi vojne operacije mogle biti nastavljene nakon njih, u trenutku kada se nastavlja jačanje američkog vojnog prisustva u regiji, a diplomatski napori su u zastoju.

Prema izraelskim medijima, vlada premijera Benjamina Netanyahua zagovara obnovu napada na Iran, navodno s ciljem svrgavanja tamošnje vlade, iako izraelski zvaničnici priznaju da konačna odluka zavisi od Bijele kuće.

Izraelski portal "Walla" objavio je u ponedjeljak da je vojska ostala na najvišem stepenu pripravnosti zbog zabrinutosti SAD-a i Izraela da bi Iran mogao izvesti iznenadni napad, direktno ili putem savezničkih grupa, na američke interese u regiji ili na Izrael.

U izvještaju se navodi da obavještajne službe strahuju da bi Teheran mogao organizirati vojnu provokaciju velikih razmjera koja bi mogla utjecati na rezultate međuizbora u SAD-u.

"Walla" je naveo da je izraelska vojska posljednjih sedmica intenzivirala odbrambene i ofanzivne pripreme u koordinaciji s Centralnom komandom SAD-a (CENTCOM) i Pentagonom.

Pozivajući se na neimenovane izraelske vojne zvaničnike, portal je objavio da je sigurnosna koordinacija Izraela i SAD-a dostigla najviši nivo te da će Izrael dobiti prethodno upozorenje ukoliko Washington odluči napasti Iran.

Međutim, prema izvještaju, procjene izraelske vojske ukazuju na to da je mogućnost američkog preventivnog napada prije međuizbora i dalje mala, jer Trump želi iscrpiti mogućnosti diplomatskih pregovora i pritiska prije pribjegavanja vojnoj akciji.

"Walla" je također objavio da je u Izraelu raspoređeno više od 3.000 američkih vojnika, uz napomenu da tokom protekle sedmice nije zabilježeno neuobičajeno povećanje dolazaka američkih vojnih aviona, za razliku od perioda koji su prethodili ranijim eskalacijama.

U izvještaju se dodaje da izraelski zvaničnici smatraju da Teheran nastoji kupiti vrijeme u pregovorima s Washingtonom, dok neslaganja i dalje postoje u vezi s iranskim nuklearnim programom i balističkim raketama.

Tenzije između Washingtona i Teherana traju od februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana, nakon čega je u aprilu uslijedio prekid vatre, a u julu su obnovljeni sukobi između SAD-a i Irana.

Ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku upozorenja da bi Netanyahu mogao pokušati navesti Washington na novu vojnu konfrontaciju s Teheranom.

U tekstu objavljenom u nedjelju, vojni analitičar izraelskog lista "Haaretz" Amos Harel upozorio je da bi Netanyahu mogao pribjeći vojnoj i političkoj eskalaciji kako bi ostao na vlasti, koristeći pitanje Irana i pritiske povezane s međuizborima u SAD-u.

Harel je također upozorio na Netanyahuove pokušaje da uvjeri Washington u obnovu vojnih operacija, uprkos tome što nema domaći mandat za pokretanje novog rata.

Izraelski Kanal 12 objavio je u nedjelju da je Netanyahu tokom telefonskog razgovora zatražio od Trumpa obnovu rata protiv Irana nakon američkih međuizbora, dok je američki predsjednik bio skloniji tome da diplomatiji pruži još jednu priliku.

Povećana sigurnosna pripravnost dolazi i u vrijeme političke neizvjesnosti u Izraelu nakon parlamentarnih izbora održanih prošle sedmice.

Netanyahuov blok osvojio je 53 mjesta u Knessetu, koji ima 120 članova, u poređenju s 48 mandata opozicionih stranaka predvođenih bivšim načelnikom Generalštaba izraelske vojske Gadijem Eisenkotom i 19 mandata arapskih stranaka.

Nijedan blok nije osvojio potrebno 61 mjesto za formiranje vlade, zbog čega se Izrael suočava s političkim zastojem.

Rezultati su dodatno otežali pokušaje formiranja vladajuće koalicije usljed neslaganja među opozicionim strankama o tome da li treba tražiti podršku arapskih stranaka.