Sjedinjene Američke Države i Iran su u utorak postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre u posljednjem pokušaju da spriječe potpuni razorni sukob kojim je prijetio američki predsjednik Donald Trump.
Evo šta do sada znamo o primirju između dvije zemlje, koje bi trebale započeti pregovore, ali i dalje imaju potpuno suprotne stavove o okončanju rata.
Šta je SAD saopćio o primirju?
Trump je za AFP izjavio da je sporazum o prekidu vatre „potpuna i apsolutna pobjeda“ za Washington.
SAD će obustaviti napade na Iran na dvije sedmice, dok će Teheran zauzvrat privremeno ponovo otvoriti Hormuški moreuz, ključnu svjetsku rutu za transport nafte, navodi Washington.
Teheran je pristao na „POTPUNO, ODMAH i SIGURNO OTVARANJE Hormuškog moreuza“, napisao je Trump na platformi Truth Social.
Trump je dodao da će SAD pomoći u rješavanju zastoja u saobraćaju u Hormuškom moreuzu.
Američki predsjednik izjavio je da je sporazum postignut nakon što je razgovarao s liderima u Pakistanu, koji je imao ključnu ulogu u posredovanju u ratu koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. februara.
Trump je također za AFP rekao da će iranski obogaćeni uranij biti „u potpunosti zbrinut“ tokom dvosedmičnog primirja.
On je opravdao rat optužujući Teheran da obogaćuje uranij s ciljem izrade nuklearnog oružja, tvrdnju koju nije potvrdila UN-ova agencija za nuklearni nadzor, a Iran ju je negirao.
SAD je u ranijem planu za okončanje neprijateljstava, na koji Teheran nije pristao, tražio da Iran zaustavi dalje obogaćivanje, pristane na ograničenja svog raketnog programa i prekine podršku svojim savezničkim grupama u regionu.
Ti zahtjevi nisu detaljno navedeni u najnovijem primirju.
Trump je bio nedosljedan u svojim uslovima za okončanje sukoba, često ublažavajući ranije oštre zahtjeve.
Prošlog mjeseca američki lider rekao je da je „bezuslovna predaja“ Irana jedini prihvatljiv ishod za završetak rata.
Trump tvrdi da je Kina potaknula Iran na pregovore
Trump je rekao da vjeruje kako je Kina pomogla dovesti Iran za pregovarački sto radi postizanja dvosedmičnog sporazuma o prekidu vatre.
„Čujem da jeste“, rekao je Trump u telefonskom intervjuu, odgovarajući na pitanje je li Peking učestvovao u poticanju svog ključnog saveznika Teherana na pregovore o primirju.
Šta Iran kaže?
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da će Teheran dozvoliti bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz u trajanju od dvije sedmice, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte, ako se prekid vatre poštuje.
Iran je također predložio plan od 10 tačaka kojim želi osigurati kraj rata, što je američki predsjednik Donald Trump nazvao „izvedivom osnovom za pregovore“.
Dok plan može poslužiti kao osnova za moguće pregovore kasnije ove sedmice, on uključuje nekoliko spornijih tačaka koje je Washington ranije ocijenio kao neizvedive.
Plan bi zahtijevao "kontinuiranu iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom, prihvatanje obogaćivanja, ukidanje svih primarnih i sekundarnih sankcija", navodi se u saopštenju koje je objavila ta zemlja.
Iranski Vrhovni nacionalni savjet za sigurnost prikazao je sporazum kao pobjedu nad SAD-om, tvrdeći da je Trump prihvatio iranske uslove za okončanje neprijateljstava.
Iako zahtjev za obogaćivanje uranija nije bio naveden u teheranskoj izjavi na engleskom jeziku podijeljenoj UN-u, bio je dio persijske verzije koju su objavili iranski državni mediji.
Ostali zahtjevi uključuju: povlačenje američkih vojnih snaga iz Bliskog istoka, prestanak napada na Iran i njegove saveznike, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava i rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi učinila sporazum obaveznim.
Šta je Izrael prihvatio?
Izrael je saopćio da podržava Trumpovu odluku o obustavi bombardovanja Irana, ali je naglasio da prekid vatre „ne uključuje Liban“.
Izrael napada Hezbollah otkako je ta grupa u martu ispalila rakete na Izrael.
Prema podacima libanskih vlasti, izraelski odgovor koji je uslijedio doveo je do više od 1.500 smrtnih slučajeva.
Ovi komentari su bili u kontradikciji s ranijom izjavom pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa, koji je rekao da sporazum obuhvata „svuda, uključujući i Liban“.
Ministarstvo zdravstva Libana saopćilo je u srijedu da je izraelski vojni napad u libanskom gradu Sidonu odnio osam života.
Sirene se oglasile u Bahreinu
Bahrein je u srijedu ujutro aktivirao sirene za uzbunu zbog raketne prijetnje, nekoliko sati nakon što su SAD i Iran saopćili da su postigli dvosedmični prekid vatre u ratu radi pregovora.
Upozorenje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina.
Iz saopćenja o prekidu vatre odmah nije bilo jasno kada bi primirje trebalo početi.
Nakon objave, Iran je ispalio rakete prema zemljama Zaliva i Izraelu, javila je agencija AP.
Šef NATO-a na sastanku s Trumpom
Šef NATO-a Mark Rutte održat će razgovore s Trumpom u Washingtonu u srijedu.
Prema zvaničniku NATO-a, Rutte planira u razgovorima s Trumpom raspraviti trenutnu sigurnosnu situaciju, uključujući kontekst Irana, kao i Rusijin tekući rat protiv Ukrajine.
Šta slijedi?
Sharif je rekao da prekid vatre počinje odmah i da će Islamabad biti domaćin delegacijama obje zemlje za pregovore koji bi trebali početi u petak.
Cilj pregovora bio bi postizanje „konačnog sporazuma“, dodao je.
Iran je saopćio da će za pregovore odvojiti dvije sedmice.
Bijela kuća razmatrala je mogućnost pregovora u Pakistanu, ali planovi još nisu finalizirani, izjavila je glasnogovornica Karoline Leavitt.
Cijene nafte su u srijedu naglo pale nakon objave da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren tokom primirja, dok su globalne zalihe nafte i gasa bile pritisnute otkako je Iran praktično zatvorio prolaz.
Otvaranje moreuza moglo bi pružiti privremeno olakšanje zemljama koje zavise od uvoza nafte.
Rat, koji je sada u šestoj sedmici, odnio je više od 5.000 života u gotovo dvanaest zemalja, uključujući više od 1.600 civila u Iranu, prema podacima vladinih izvora i organizacija za ljudska prava.
