Za građane Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, glasanje na izborima nije samo način učešća u političkom procesu već i način očuvanja veze s domovinom, identiteta i uticaja na život u BiH.

To pokazuju prvi rezultati istraživanja internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada, provedenog od maja do septembra ove godine među građanima BiH koji žive u desetak zemalja širom svijeta.

Istraživanjem je obuhvaćeno 1.000 ispitanika, a među zemljama su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Njemačka, Švedska, Norveška, Danska, zemlje Beneluksa, Velika Britanija, Francuska, Italija i Australija.

Direktor Instituta Emir Ramić razgovarao je za TRT Balkan o rezultatima istraživanja. Prema njegovim riječima, među razlozima zbog kojih ispitanici smatraju važnim glasati na izborima izdvajaju se zaštita građanskih prava, potvrđivanje statusa državljanstva i očuvanje identiteta.

Glasanje, kako je rekao, ispitanici povezuju i s mogućnošću uticaja na život članova porodice i prijatelja koji su ostali u Bosni i Hercegovini, ali i sa stvaranjem boljih uslova za eventualni povratak.

„Nama niko ne može stvoriti bolje uslove za povratak ukoliko se dijaspora sama ne angažuje po tom pitanju“, kazao je direktor Instituta, navodeći da ispitanici učešće na izborima vide i kao način ostvarivanja ekonomskog i političkog uticaja dijaspore.

Prema prvim nalazima, među temama koje dijaspora očekuje od institucija BiH izdvajaju se poreske olakšice, pravna sigurnost, programi za mlade i veća institucionalna podrška.

Posebna pažnja posvećena je odnosu diplomatsko-konzularnih predstavništava prema građanima BiH u inostranstvu. Ispitanici, prema riječima direktora Instituta, smatraju da bi diplomatska predstavništva trebala biti bolje povezana s bh. zajednicama u zemljama u kojima djeluju.

Jedan od prijedloga je i formiranje posebnih odjela koji bi se bavili povezivanjem BiH s dijasporom u oblastima poput nauke, kulture, sporta i ekonomije.

„Dijaspora smatra da su diplomatska predstavništva u Bosni i Hercegovini odvojena od dijaspore, od bitnih krovnih organizacija u dijaspori i traže promjenu strukture“, kazao je direktor Instituta.

Jednostavnija registracija i više mjesta za glasanje

Poseban dio istraživanja odnosio se na sam proces glasanja.

Kao jedan od najvećih problema izdvojena je registracija birača iz inostranstva. Među prijedlozima koje ispitanici podržavaju je pojednostavljenje, odnosno automatizacija registracije, ali i njeno potpuno ukidanje kao posebnog koraka pred svake izbore.

Kao primjer, direktor Instituta navodi Kanadu, gdje se birački spisak, prema njegovom objašnjenju, formira bez posebne registracije za svake izbore.

„Eliminisana je registracija. Devedeset devet posto ispitanika od hiljadu na uzorku iz više od deset zemalja traži izbacivanje registracije za izbore i uvođenje sistema kakav je na Zapadu“, rekao je.

Podsjećamo, građani iz dijaspore ovogodišnji proces prijave opisuju kao složen, navodeći probleme s dokazima o adresi boravišta, neusaglašenim potpisima i nepotpunom dokumentacijom.

Među prijedlozima su i uvođenje elektronskog glasanja, olakšavanje glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te širenje mreže biračkih mjesta u gradovima u kojima živi veći broj građana BiH.

To se posebno odnosi na velike i teritorijalno prostrane zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, gdje dio građana zbog udaljenosti teško dolazi do biračkih mjesta.

Istraživanje je obuhvatilo i pitanje političke zastupljenosti dijaspore, uključujući prijedlog posebnih izbornih jedinica ili kvote za građane BiH koji žive u inostranstvu.

Direktor Instituta naglašava da cilj istraživanja nije vezan samo za predstojeće izbore.

„Cilj ovog istraživanja nije samo ovaj izborni ciklus. Veći cilj ovog istraživanja jesu upravo budući izbori i da neke stvari popravimo“, rekao je.

Konačna analiza, kako je najavljeno, trebala bi donijeti detaljnije i tabelarno prikazane podatke, uključujući moguće rezultate po državama.