Najmanje 466 Palestinaca, uključujući 157 djece, umrlo je od neuhranjenosti i gladi od 2024. godine, saopćilo je u petak Ministarstvo zdravstva Gaze.

Podaci su objavljeni povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava svake godine 16. oktobra.

Prema navodima Ministarstva, najmanje 189 starijih osoba umrlo je od gladi, što predstavlja 40,5 posto ukupnog broja preminulih.

U augustu 2025. godine Ujedinjene nacije proglasile su glad u Gazi.

Ministarstvo je dodalo da se očekuje da će se više od 1,4 miliona ljudi do kraja 2026. godine suočiti s kriznim nivoom nesigurnosti u snabdijevanju hranom ili još težim stanjem.

Glad kao oružje

Izraelske vlasti koristile su glad kao oružje tokom genocida u Gazi od oktobra 2023. godine, prema navodima palestinskih vladinih institucija i organizacija za ljudska prava.

Izrael je u martu 2025. godine pooštrio ograničenja na graničnim prelazima, spriječivši ulazak hiljada kamiona s humanitarnom pomoći koji su čekali na granicama enklave.

Ova ograničenja uslijedila su nakon što je na sjeveru Gaze zavladala velika glad zbog blokade i ograničenja isporuka hrane i humanitarne pomoći, što je neke stanovnike primoralo da jedu stočnu hranu i samoniklo bilje.

Krajem maja 2025. godine Izrael je prvi put nakon 81 dana dozvolio ulazak 87 kamiona s pomoći u Gazu, prema podacima Vladinog ureda za medije Gaze.

Humanitarna pomoć nastavila je potom ulaziti u ograničenim količinama i povremeno, pod strogim restrikcijama, sve do februara 2026. godine, kada je Izrael, u okviru sporazuma o prekidu vatre, dozvolio ograničeno povećanje broja kamiona koji ulaze u enklavu.

Palestinski zvaničnici naveli su da isporuke i dalje ne sadrže dovoljne količine osnovnih prehrambenih proizvoda.

Prema podacima Vladinog ureda za medije Gaze, Izrael je dozvolio ulazak samo oko 34 posto od dogovorenog broja kamiona s humanitarnom pomoći.

Neuhranjenost dostigla katastrofalne razmjere

"Neuhranjenost i glad u Gazi dostigle su katastrofalne razmjere i odnose živote djece, starijih osoba i drugih ranjivih grupa", saopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Očekuje se da će se više od 1,4 miliona Palestinaca, odnosno oko 67 posto stanovništva Gaze, do kraja 2026. godine suočiti s kriznim nivoom nesigurnosti u snabdijevanju hranom ili još težim stanjem.

Ministarstvo je dodalo da je od 2024. godine do augusta 2026. zabilježeno više od 158.000 slučajeva akutne neuhranjenosti među djecom mlađom od pet godina.

Od tog broja, 18 posto djece patilo je od teške akutne neuhranjenosti koja je ugrožavala njihove živote, dok je 12,2 posto djece imalo zastoj u rastu, što ukazuje na posljedice nestašice hrane po njihov razvoj.

Stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina porasla je sa 13,6 na 33,4 smrtna slučaja na 1.000 živorođenih između 2022. i 2025. godine, saopćilo je Ministarstvo.

Procijenjeno je da će do aprila 2027. godine liječenje akutne neuhranjenosti biti potrebno za 74.200 djece.

Trudnice

Ministarstvo je navelo da je među trudnicama učestalost anemije 2026. godine porasla na 61 posto, u poređenju sa 41 posto prije rata.

"Tokom prve polovine 2026. godine zabilježeno je oko 4.000 gubitaka trudnoće, što je više od tri puta u odnosu na broj zabilježen tokom prethodnih šest mjeseci", dodalo je Ministarstvo.

"Sada se svaka treća trudnoća u Gazi svrstava u visokorizične", navodi se u saopćenju.

"Ovi podaci pokazuju da posljedice prehrambene krize po zdravlje sve više pogađaju majke i nerođenu djecu, kao i djecu", saopćilo je Ministarstvo.

Poziv na hitno međunarodno djelovanje

"Pravo na hranu temeljno je ljudsko pravo koje ne prestaje postojati tokom rata", saopćilo je Ministarstvo.

Pozvalo je međunarodnu zajednicu i Ujedinjene nacije da odmah djeluju kako bi se osigurao siguran, kontinuiran i neometan ulazak hrane, terapijskih dodataka ishrani i lijekova u Gazu.

Ministarstvo je zatražilo da prioritet budu djeca, trudnice i dojilje te starije osobe, kao grupe najizloženije neuhranjenosti.

Pozvalo je i na podršku obnovi lokalne proizvodnje hrane kako bi se pomoglo u suzbijanju sve teže humanitarne krize.

Podaci su objavljeni u kontekstu humanitarnih posljedica izraelskog genocida u Gazi, koji je izazvao velika razaranja infrastrukture, zdravstvenih ustanova i izvora proizvodnje hrane.

Rat je oštetio i poljoprivredno zemljište, pogone za proizvodnju hrane i vodovodne mreže, čime je stanovnicima dodatno otežano zadovoljavanje osnovnih potreba iz lokalnih izvora.

Ponovljena raseljavanja, gubitak prihoda i nagli rast cijena dodatno su povećali zavisnost porodica od humanitarne pomoći, čiji je pristup i dalje neredovan.