Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz razgovarao je u utorak Sarajevu s predstavnicima udruženja žrtava o ratnim zločinima, arhivama Haškog tribunala i sudbini osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i zahtjeve za puštanje na slobodu Ratka Mladića, dok žrtve poručuju da za osuđene za genocid "nema slobode".
Tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz sastao se u Sarajevu s predstavnicima Udruženja "Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa" i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, pri čemu su u fokusu bili arhivi Haškog tribunala, procesuiranje ratnih zločina u BiH i regionu, kao i negiranje genocida.
"Kao što znate dolazim jednom ili dva puta godišnje, između ostalog, a vjerovatno i kao glavna stvar, da se sastanem sa žrtvama ovdje u BiH", rekao je Brammertz.
Dodao je da je ranije tokom posjete razgovarao i s predstavnicima diplomatskog kora i glavnim tužiocem, te da su teme uključivale nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina i više od 1.000 neriješenih predmeta protiv nepoznatih počinilaca.
"Razgovarali smo i o toj vrlo neugodnoj situaciji, da postoje stotine osumnjičenih za ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH, a koji žive slobodno na teritoriji drugih država - Srbije i Hrvatske", rekao je Brammertz.
Istakao je da je jedan od ključnih problema i odnos prema arhivima Haškog tribunala, kao i pitanja koja se odnose na osuđene ratne zločince.
"Razgovarali smo o radu tužilaštava sa kojima vjerovatno nismo zadovoljni i vjerovatno bi moralo da bude puno bolje. Razgovarali smo i o nekim stvarima za koja ja nisam nadležan, ali smo razgovarali o njima. Tu se radi o pitanju arhiva kao i o zahtjevu za puštanje na slobodu Ratka Mladića", podsjetio je.
Dodao je da mandat Mehanizma ističe u junu, te da će o njegovom nastavku biti razgovora u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
"Međutim, ono što vidimo je da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma koji se tiče pomoći tužilaštvima ovdje u regionu", rekao je Brammertz.
Predsjednica Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić poručila je nakon sastanka da je fokus bio na tri ključne teme, uključujući arhiv Haškog tribunala i status osuđenih ratnih zločinaca.
"Sa Brammertzom sam se sastala stotine puta, ali nikada nisam bila zadovoljnija ishodom sastanka nego sada", istakla je zahvalivši se Brammertzu na tome što se zalaže za žrtve genocida.
Navela je da su razgovarali o tri stvari na današnjem sastanku, među kojima je i pitanje arhiva i zgrade koja se nalazi u Hagu.
Naglasila je da je izričito protiv bilo kakvog puštanja na slobodu Ratka Mladića.
"On mora tamo da bude doživotno jer tamo mu je mjesto. On i kada umre, imat će grob, njegova djeca će znati gdje je, a šta će one majke koje su umrle, a da nisu pronašle nijednu kost od svojih najmilijih", poručila je Subašić.
Razgovarali su, kako je navela, i o Tužilaštvu BiH.
"Nismo zadovoljni s njima. Tužilaštvo se pretvorilo u neku politiku, a glavni tužilac je manipulator", dodala je Subašić.
Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić posjetio je krajem aprila Ratka Mladića, koji se nalazi u bolnici pritvorske jedinice u Hagu, i od Mehanizma zatražio da se bivši ratni komandant Vojske Republike Srpske pusti na liječenje na slobodi, predajući jamstvo vlade u Beogradu.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MICT) u Hagu odbio je u julu prošle godine zahtjev Mladića za privremeni dopust od sedam dana radi posjete grobu i prisustvovanja žalovanju povodom nedavne smrti člana porodice.
Ratko Mladić, ratni komandant Vojske Republike Srpske, osuđen je na kaznu doživotnog zatvora pred Haškim sudom 2017. godine. Kazna je postala pravosnažna nakon drugostepene presude 2021.
Mladić je proglašen krivim za zločine genocida (po dvije tačke), zločine protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločin (po četiri tačke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske.
Od pravde se skrivao 16 godina, a uhapšen je u Srbiji 2011.
