U trci za dominaciju u oblasti umjetne inteligencije, američki tehnološki giganti imaju i novac i čipove – ali njihove ambicije sada su naišle na novu prepreku: električnu energiju.

„Najveći problem koji trenutno imamo nije višak računarskih kapaciteta, već energija i... mogućnost da se izgradnja završi dovoljno brzo u blizini izvora napajanja“, priznao je izvršni direktor Microsofta Satya Nadella u nedavnom podcastu sa šefom OpenAI-ja Samom Altmanom.

„Dakle, ako to ne možete uraditi, možda ćete zapravo imati gomilu čipova koji samo stoje na skladištu, a ne mogu ih ni priključiti“, dodao je Nadella.

Google, Microsoft, AWS (Amazon) i Meta (Facebook) oslanjaju se na svoje ogromne novčane rezerve kako bi potrošili gotovo 400 milijardi dolara u 2025. godini, te još više u 2026. – uz podršku entuzijastičnih investitora.

Sav taj novac pomogao je da se ublaži početna prepreka: nabavka miliona čipova potrebnih za trku u računskoj snazi. Tehnološki giganti sada ubrzavaju vlastitu proizvodnju procesora kako bi sustigli svjetskog lidera, kompaniju Nvidia.

Ovi čipovi ugrađuju se u redove servera koji ispunjavaju ogromne data centre – a koji, osim električne energije, troše i ogromne količine vode za hlađenje.

Izgradnja takvih masivnih „skladišta informacija“ u Sjedinjenim Američkim Državama u prosjeku traje blizu dvije godine, dok uvođenje novih dalekovoda visokog napona u funkciju zahtijeva pet do deset godina.

Energetska barijera

„Hiperskaleri“, kako se u Silicijskoj dolini nazivaju velike tehnološke kompanije, već su vidjeli da se približava energetska blokada.

Prije godinu, glavni dobavljač električne energije u Virginiji – Dominion Energy – već je imao narudžbe za izgradnju data-centara ukupnog kapaciteta od 40 gigavata, što je ekvivalentno proizvodnji 40 nuklearnih reaktora.

Od tada se kapacitet koji kompanija mora osigurati u Virginiji – najvećem svjetskom središtu za cloud computing – povećao na 47 gigavata, kako je nedavno objavila kompanija.

Data-centri u Sjedinjenim Američkim Državama, koji se već optužuju za povećanje cijena električne energije u domaćinstvima, mogli bi do 2030. godine činiti između 7 i 12 posto ukupne nacionalne potrošnje struje, u odnosu na današnja 4 posto, prema različitim studijama.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi te procjene mogle biti pretjerane.

„I energetske kompanije i tehnološki giganti imaju interes da prihvate prognoze o brzom rastu potrošnje električne energije“, upozorio je u septembru Jonathan Koomey, poznati stručnjak s Univerziteta Berkeley u Kaliforniji.

Kao i u slučaju internetskog balona kasnih 1990-ih, „mnogi data-centri o kojima se govori, koji su planirani, pa čak i najavljeni – nikada neće biti izgrađeni“.

Hitni ugljen

Ako se predviđeni rast zaista ostvari, mogao bi do 2028. godine izazvati manjak od 45 gigavata – što odgovara potrošnji 33 miliona američkih domaćinstava, prema podacima Morgan Stanleya.

Nekoliko američkih elektroprivreda već je odgodilo zatvaranje termoelektrana na ugljen.

Prirodni gas, koji prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokriva blizu 40 posto potrošnje data-centara u svijetu, ponovo dobija na značaju jer se može brzo staviti u upotrebu.

U američkoj saveznoj državi Georgiji, gdje se broj data-centara ubrzano povećava, jedna elektroprivreda zatražila je odobrenje za instaliranje 10 gigavata plinskih generatora.

Neki dobavljači, kao i Elon Muskova startup kompanija xAI, požurili su da kupe korištene turbine iz inostranstva kako bi što brže povećali kapacitete. Čak i recikliranje avionskih turbina, nekadašnje nišno rješenje, sada ponovo dobija na popularnosti.

„Prava egzistencijalna prijetnja trenutno nije stepen klimatskih promjena“, izjavio je u oktobru ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum. „Problem je u tome što bismo mogli izgubiti trku u razvoju umjetne inteligencije ako ne budemo imali dovoljno energije.“

Nuklearna, solarna i svemirska energija?

Tehnološki giganti tiho ublažavaju svoja klimatska obećanja. Naprimjer, Google je obećao neto nulte emisije ugljika do 2030. godine, ali je to obećanje uklonio sa svoje web-stranice u junu.

Umjesto toga, kompanije sada promovišu dugoročne energetske projekte.

Amazon predvodi nuklearni preporod kroz male modularne reaktore (SMR) – još uvijek eksperimentalnu tehnologiju koja bi bila jednostavnija za izgradnju od konvencionalnih nuklearnih postrojenja.

Google planira ponovno pokretanje reaktora u saveznoj državi Iowa 2029. godine, dok je Trumpova administracija krajem oktobra najavila ulaganje od 80 milijardi dolara za početak izgradnje deset klasičnih reaktora do 2030. godine.

„Hiperskaleri“ također intenzivno ulažu u solarnu energiju i sisteme za skladištenje električne energije u baterijama, naročito u Kaliforniji i Teksasu.

Operator teksaške elektroenergetske mreže planira da do 2030. godine doda oko 100 gigavata kapaciteta samo iz ovih izvora energije.

Na kraju, i Elon Musk, putem svog programa Starlink, i Google predložili su postavljanje čipova u orbitu, koje bi pokretala solarna energija. Google planira testiranja 2027. godine.