Velike nade se polažu u COP30, ali neki vjeruju da samit propada
COP je radio na izgradnji okvira, ali ne uspijeva pretvoriti obećanja u rezultate, kazao je ekspert.
Hiljade delegata, aktivista, novinara i industrijskih ličnosti okupljaju se u brazilskom Belemu, gradu smještenom na ulazu u Amazoniju, na klimatskom samitu COP30 koji se održava od 10. do 21. novembra.
Otkako je Brazil dobio domaćinstvo, nade su velike da bi COP u Amazoniji, zemlji koja je nekada sazvala originalni Samit o Zemlji, konačno mogao donijeti pravi napredak u suočavanju s klimatskim promjenama.
Ali mnogi se boje da bi ova 30. konferencija UN-a o klimi mogla upasti u poznate obrasce, nuditi malo konkretnog napretka, a istovremeno postati još jedan izlog za lobiste i zvaničnike, ostavljajući najhitnije ekološke probleme potisnute na marginu.
Patrick Galey, koji vodi istrage o fosilnim gorivima u Global Witnessu, rekao je za "The Guardian" da je centralni problem nedostatak hitnosti.
Nije sam u toj procjeni. Prošle godine, grupa istaknutih lidera u oblasti klimatske politike, uključujući bivšeg generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona i bivšu šeficu UN-a za klimu Christianu Figueres, upozorili su da COP sistem više nije prikladan alat jer nije svrsishodan.
Albert Norstrom, vanredni profesor na Stockholmskom centru za otpornost, rekao je da je COP sistem u suštini uradio ono zbog čega je i stvoren, podsticanje diplomatije i konsenzusa.
Norstrom je rekao da, iako je proces donio Pariški sporazum, obećanja o metanu i nekoliko mehanizama za finansiranje klimatskih promjena, svijet sada ulazi u deceniju koja zahtijeva stvarnu akciju, a da COP zaostaje.
Prema Norstromu, emisije nastavljaju rasti, prirodni ponori ugljika slabe, a prag od 1,5 stepeni Celzijusa mogao bi biti probijen u roku od nekoliko godina.
"Arhitektura je izgrađena za pregovore, a ne za ambiciozne isporuke. Dakle, da, funkcionirala je za izgradnju okvira, ali ne uspijeva pretvoriti obećanja u performanse", rekao je.
Kritičari tvrde da bogate nacije i industrijske grupe preplavljuju COP okupljanja ogromnim delegacijama, dominirajući prostorom, pažnjom i pratećim događajima, često promovirajući slabe ili obmanjujuće klimatske pristupe, dok istovremeno zasjenjuju one koji su najviše pogođeni.
Ipak, stručnjaci priznaju da je COP sistem donio značajna dostignuća, postavljanje cilja od 1,5 stepeni Celzijusa, uspostavljanje fonda za gubitke i štete i osiguranje raznih finansijskih obaveza.
"Međutim, uz sve to rečeno, proces je previše spor i neefikasan te nije u stanju da pravilno riješi upečatljive nejednakosti u pogledu toga ko snosi odgovornost i teret klimatskih promjena", rekla je Cibele Queiroz, direktorica u Partnerstvu za globalnu otpornost.