Izraelski ministar odbrane Israel Katz u nedjelju je uživo na televiziji objavio da smjenjuje generalmajora Avija Blutha, najvišeg vojnog komandanta izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali.

Katz je kritikovao Blutha jer je general nastojao obnoviti administrativnu zabranu protiv ekstremističkog izraelskog doseljenika na okupiranoj teritoriji.

Ministar je istovremeno najavio da namjerava imenovati generalmajora Dada Baru Kalifu na tu ključnu vojnu funkciju.

Izraelska vojska nije dugo čekala da javno odbaci odluku koju je ministar odbrane objavio uživo na televiziji.

Saopćila je da Katz nema ovlasti da samostalno smijeni visokog vojnog komandanta jer o tome nije konsultovao načelnika Generalštaba, generalpukovnika Eyala Zamira.

Vojska je naglasila da će Bluth ostati na dužnosti te da do početka 2027. godine neće biti novih imenovanja na visokim vojnim funkcijama.

U središtu spora nalazi se Tal Yinon Dardik, izraelski doseljenik umiješan u napad na palestinsko selo Khirbet Humsa u martu, kada je, prema navodima, svukao palestinsku žrtvu, vezao joj genitalije plastičnim vezicama i potom je paradirao kroz selo.

Katz nije želio da administrativna zabrana protiv Dardika bude obnovljena, ali je Bluth postupio drugačije, što je izazvalo ministrovo nezadovoljstvo.

Ministar je taj samostalni potez generala predstavio kao suprotstavljanje vladinoj politici.

„Predstava“ radi unutarstranačke koristi

Predsjednik i osnivač Izraelskog instituta za regionalne vanjske politike (Mitvim) Nimrod Goren izjavio je za TRT World da je ponašanje ministra odbrane „bez presedana“.

Prema njegovim riječima, Katz je izveo ovu „predstavu“ kako bi povećao svoju popularnost unutar Likuda, vladajuće stranke premijera Benjamina Netanyahua, uoči unutarstranačkih izbora na kojima će biti određeni kandidati za opće izbore zakazane za oktobar.

Goren navodi da je Katz i ranije poduzimao poteze kojima je želio pokazati javnosti da ima „nadmoć nad Zamirom“.

„To je neprihvatljivo za većinu Izraelaca koji ne žele da vojska bude politizirana ili iskorištena za unutarstranačke interese“, rekao je Goren.

Javni sukob uklapa se u dugogodišnji obrazac tenzija između vlada koje predvodi Netanyahu, najdugovječniji izraelski premijer, i vojnog vrha.

„Razlike između vojske i Netanyahua gotovo su uvijek postojale“, rekao je Goren.

„Historijski gledano, Netanyahu visoke vojne zvaničnike često doživljava kao moguće rivale i nastoji umanjiti njihov utjecaj“, dodao je, ističući da su nesuglasice između Netanyahua i generala bile vidljive još tokom njegovog prvog premijerskog mandata krajem 1990‑ih godina.

Goren navodi da su sigurnosni zvaničnici često kritikovali Netanyahuov način donošenja odluka, tvrdeći da političkim interesima daje prednost u odnosu na pitanja nacionalne sigurnosti.

Izraelski sigurnosni aparat pokušao je upozoriti Netanyahua na mogućnost iznenadnih napada dok je, prije 7. oktobra 2023. godine, bio zaokupljen svojom takozvanom pravosudnom reformom.

„Međutim, Netanyahu je to odbacio“, rekao je Goren.

Prema njegovim riječima, tenzije su dodatno porasle nakon iznenadnog napada Hamasa, kada se Netanyahu brzo ogradio od sigurnosnog propusta, dok je odgovornost prebacio na vojne zvaničnike.

Nesuglasice između vlade i sigurnosnog aparata pojavile su se i oko mogućnosti okončanja rata u Gazi te brzog povratka izraelskih talaca – poteza koje su vojni zvaničnici zagovarali, ali ih je Netanyahu odbio.

„Postoji i osjećaj da Netanyahu nastoji produžiti rat iz političkih razloga, što je u suprotnosti sa stavovima sigurnosnih stručnjaka“, rekao je Goren, dodajući da Netanyahu nastoji pridobiti podršku ultraortodoksnih stranaka dopuštajući njihovim zajednicama da i dalje budu izuzete od služenja vojnog roka.

Izrael je država u kojoj nacionalna sigurnost ima centralnu ulogu, a vojni sistem zasniva se na obaveznom služenju vojnog roka. Vojska ima izuzetno značajan utjecaj u svakodnevnom životu, a pripadnicima sigurnosnih snaga dozvoljeno je da nose službeno oružje u javnosti čak i kada nisu na dužnosti.

Načelnik Generalštaba izraelske vojske je 2024. godine izrazio nezadovoljstvo Netanyahuovom ratnom politikom i javno ga kritikovao zbog izostanka „strategije za dan poslije“ u Gazi.

Nedavno su stotine penzionisanih generala pozvale američkog predsjednika Donalda Trumpa da spriječi Netanyahua da, kako su naveli, izazove „treću intifadu na Zapadnoj obali“ kako bi ostao na vlasti.

“Vojska koja ima državu”

Yair Amitai, postdoktorski istraživač na Institutu za slobodu i odgovornost pri Univerzitetu Reichman u Tel Avivu, kaže da je izraelska vojska oduvijek bila „neuobičajeno velika i utjecajna“ u odnosu na veličinu države.

„Postojala je čak i izreka da Izrael nije država koja ima vojsku, nego vojska koja ima državu“, rekao je za TRT World.

Mnogi izraelski generali ranije su ušli u politiku, a trojica njih – Yitzhak Rabin, Ehud Barak i Ariel Sharon – postali su i premijeri Izraela.

Ipak, prema Amitaijevim riječima, relativni utjecaj vojske posljednjih decenija postepeno opada kako se ekonomija razvijala, a vlast smjenjivala između ljevice i desnice.

Uprkos tome, vojska i dalje uživa „najveći stepen povjerenja javnosti“ među izraelskim građanima.

Istovremeno se sastav višeg oficirskog kadra postepeno mijenjao, pa sve više visokih komandanata dolazi iz političke desnice, posebno iz redova religioznih cionista, među kojima ima i izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali.

Prema njegovim riječima, ovaj kontekst pomaže objasniti nedavni sukob, iako je njegov intenzitet bio „izuzetno neuobičajen“.

„Čini se da je glavni motiv ministra bio unutrašnjopolitički interes“, dodao je.

Amitai ističe da se na unutarstranačkim izborima Likuda kandidati bore za podršku članstva koje uglavnom zastupa tvrđe stavove od šireg izraelskog biračkog tijela.

„(Bluth) je zauzeo čvrst stav protiv nasilja ekstremističkih doseljenika, dok pokret doseljenika ima značajan utjecaj među biračima koji učestvuju na unutarstranačkim izborima Likuda“, rekao je.

Katz je kasnije pokušao ublažiti utisak da je naglo smijenio Blutha, tvrdeći da general dobro obavlja svoj posao i da među njima nema neslaganja.

Međutim, prvobitna objava uživo na televiziji, izostanak koordinacije s načelnikom Generalštaba i naknadna obustava imenovanja na ključne vojne funkcije ostavljaju malo prostora za sumnju u dubinu podjela između civilnih vlasti i vojnog vrha u Izraelu.

Goren navodi da izraelska vojska tradicionalno uživa veliko povjerenje javnosti, prvenstveno zbog obaveznog služenja vojnog roka.

S druge strane, povjerenje u Netanyahuovo vodstvo ozbiljno je narušeno nakon pokušaja provođenja pravosudne reforme 2023. godine, kao i tokom rata u Gazi.

Najnovija predizborna istraživanja javnog mnijenja također pokazuju da veći broj Izraelaca bivšeg načelnika Generalštaba Gadija Eisenkota vidi kao boljeg kandidata za premijera od Netanyahua.

Goren ističe da su tenzije između vlada i vojnog vrha postojale i ranije, ali da su se uglavnom odnosile na „legitimna neslaganja“ u vezi s pitanjima nacionalne sigurnosti te da su se rješavale „iza zatvorenih vrata“.

„Nedavni sukob između Katza i Zamira povezan je s pokušajem vlade da ograniči djelovanje vojske protiv nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali“, rekao je.