Opasnost od šumskih požara u južnoj Evropi udvostručila se u posljednjih 30 godina zbog povećanja ljetnih vremenskih uslova povezanih s rizikom od izbijanja požara, pokazuje nova studija.

Studija, koju je u subotu objavila norveška naučna stranica forskning.no, uporedila je prosječne ljetne vremenske prilike u dva perioda – od 1981. do 2010. godine i od 2011. do 2025. godine – kako bi se izbjeglo usmjeravanje samo na godišnje varijacije.

Povećanje vremenskih uslova pogodnih za nastanak požara zabilježeno je širom južne Evrope, pri čemu su najveći rast zabilježili Španija i Portugal.

U pojedinim područjima dvije zemlje broj ljetnih dana s ekstremnom opasnošću od šumskih požara povećao se s manje od 10 na više od 25 dana.

U južnoj Italiji i Grčkoj povećanje je bilo manje izraženo, a istraživači su to povezali s većom količinom padavina u tim područjima.

Meteorolog Jose Miguel Vinas iz Meteored UK, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je za britanski list The Guardian da „sve ekstremniji uslovi vrućine, suše i vjetra podstiču velike šumske požare“.

Istraživači navode da su poboljšane sposobnosti gašenja požara u evropskim zemljama pomogle u ograničavanju posljedica vremenskih uslova pogodnih za izbijanje požara.

Međutim, ističu i da su promjene u korištenju zemljišta doprinijele stvaranju povoljnijih uslova za širenje požara. Lako zapaljiva vegetacija zamijenila je nekadašnje male pašnjake, maslinike i zasade badema, dok su pojedine raznolike šume zamijenjene plantažama jedne vrste drveća.

Studija je također pokazala da prirodni klimatski obrasci, uključujući pojave El Niño i Sjevernoatlantsku oscilaciju, utiču na godišnje varijacije ljetnih vremenskih prilika.