Očekuje se da će sukob na Bliskom istoku usporiti globalni rast na najnižu stopu od početka pandemije COVID-19, saopćila je u četvrtak Grupa Svjetske banke.

U najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima, banka je predvidjela da će se globalni rast usporiti na 2,5 posto u 2026. godini, u odnosu na 2,9 posto u 2025. godini, usred viših cijena energije, inflacije i povećanih troškova zaduživanja.

Banka je saopćila da su prognoze za dvije trećine ekonomija snižene u odnosu na januar. Očekuje se da će globalni rast porasti na 2,8 posto u 2027. godini, ali će ostati 0,4 procentna poena ispod prosjeka zabilježenog tokom 2010-ih.

Prema izvještaju, zatvaranje Hormuškog moreuza ozbiljno je poremetilo tržišta energije, pri čemu se predviđa da će cijene sirove nafte Brent u prosjeku iznositi 94 dolara (81 euro) po barelu u 2026. godini, što je 36 posto iznad nivoa iz 2025. godine, pod pretpostavkom da se najgori poremećaji smire u julu.

Prognozira se i značajan porast cijena gnojiva ove godine, s efektima prelijevanja na cijene hrane. Očekuje se da će ovi pritisci podići globalnu inflaciju na četiri posto u 2026. godini, u odnosu na 3,3 posto u 2025. godini.

Svjetska banka upozorila je da rizici pada ostaju značajni. Ako poremećaji u snabdijevanju energijom postanu ozbiljniji i budu praćeni značajnim finansijskim stresom, globalni rast bi mogao pasti na 1,3 posto u 2026. godini, dok bi inflacija mogla porasti na 4,4 posto.

Očekuje se da će rast u zemljama u razvoju pasti na najniži nivo nakon pandemije od 3,6 posto u 2026. godini sa 4,4 posto u 2025. godini, prije nego što se oporavi na 4,2 posto u 2027. godini.

Očekuje se da će ekonomije u Zaljevu direktno pogođene sukobom doživjeti najoštrije usporavanje, s rastom koji će pasti sa 3,9 posto u 2025. godini na gotovo nulu u 2026. godini.

Predviđa se da će se rast u ovim ekonomijama oporaviti na oko pet posto u periodu 2027-2028, kako se trgovina oporavlja i počinju troškovi obnove.

Grupa Svjetske banke saopćila je da odmah stavlja na raspolaganje do 50-60 milijardi dolara (oko 43 do 52 milijarde eura) putem postojećih instrumenata kao odgovor na sukob, uključujući 25 milijardi dolara (oko 21,5 milijardi eura) unaprijed dogovorenog finansiranja.

Podrška se može koristiti za mreže socijalne sigurnosti, fiskalne kapacitete, obrtni kapital i podršku likvidnosti za firme i farme, saopćila je banka.

Dodalo se da više od 30 zemalja aktivno sarađuje sa Svjetskom bankom kako bi poboljšale spremnost i omogućile brz odgovor na krizu. Ako sukob i njegove ekonomske posljedice potraju, banka je saopštila da može povećati podršku na 80 do 100 milijardi dolara (oko 68,8 do 86 milijardi eura) tokom 15 mjeseci.

Po regijama, očekuje se da će Južna Azija zabilježiti najsnažniji rast u 2026. godini, iako se predviđa da će se njen rast usporiti na 6,3 posto sa sedam posto u 2025. godini.

Očekuje se da će rast podsaharske Afrike pasti na četiri posto u 2026. godini prije nego što poraste na 4,4 posto u 2027. godini, a pritisci dolaze uglavnom od inflacije i visokih cijena hrane povezanih s nestašicom gnojiva.

Predviđa se da će rast u istočnoj Aziji i Pacifiku pasti na 4,2 posto u 2026. godini prije nego što poraste na 4,4 posto u 2027. godini.

Predviđa se da će se Evropa i Centralna Azija usporiti na 2,1 posto u 2026. godini i blago povećati na 2,3 posto u 2027. godini.

Očekuje se da će Latinska Amerika i Karibi rasti 2,2 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini, dok se predviđa da će se regija Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, Afganistana i Pakistana usporiti na 1,6 posto u 2026. godini prije nego što se oporavi na pet posto u 2027. godini.

Izvještaj upozorava da rastući nivoi duga otežavaju ekonomijama u razvoju da reaguju na krize i ulažu u dugoročne razvojne prioritete.

Od 2010. godine, ukupni državni dug u ekonomijama u razvoju porastao je sa ispod 40 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na više od 70 posto, saopćila je banka.