Val protesta u Danskoj i Grenlandu protiv prijetnji Washingtona
Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice od Danske do Grenlanda u protestima protiv prijetnji američke vlade da preuzme arktički otok, dok cijela Europa odbacuje ekonomski pritisak koji vrši predsjednik Trump.
Desetine hiljada demonstranata izašlo je tokom vikenda na ulice Danske i Grenlanda, protestujući protiv američkih prijetnji da "kupe" ili preuzmu arktički otok — potez koji se u regionu doživljava kao ugrožavanje suvereniteta stanovnika Grenlanda.
Protesti su se protezali od Kopenhagena do Nuuka, glavnog grada Grenlanda, i postali su jedno od najistaknutijih javnih izražavanja protiv Washingtona u posljednjih nekoliko godina.
Prema lokalnim medijima, više od 15.000 demonstranata okupilo se samo u Kopenhagenu, mašući zastavama Grenlanda i uzvikujući: "Grenland nije na prodaju." U drugim gradovima na Grenlandu, poput Aasiaata, Qaqortoka i Ilulissata, održane su slične šetnje s ciljem da se pošalje jasna poruka Bijeloj kući.
Protest raste nakon ponovljenih izjava predsjednika SAD Donalda Trumpa, koji je tvrdio da SAD imaju "stratešku obavezu" da steknu kontrolu nad otokom zbog njegovog vojnog položaja i prirodnih resursa.
Grenland, koji uživa status autonomije unutar Kraljevine Danske, oštro je odbacio svaku ideju o prodaji ili prijenosu i naglasio da budućnost otoka mogu odlučiti samo njegovi stanovnici.
Evropa se postavila nasuprot američkom pritisku
Istovremeno s protestima, evropski lideri oštro su osudili Trumpove prijetnje uvođenjem carina zemljama koje bi se suprotstavile američkom potezu. Premijer Velike Britanije Keir Starmer nazvao je prijetnje "potpuno neutemeljenim" i istakao da ekonomski pritisak na saveznike u NATO-u nije prihvatljiv.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da su prijetnje carinama "neprihvatljive" i naglasio da će Evropa djelovati zajednički ako Washington pokuša nametnuti jednostranu akciju. Njemačka i Švedska pridružile su se jedinstvenom evropskom stavu, naglašavajući da samo Danska i Grenland imaju ovlasti odlučivati o pitanjima suvereniteta otoka.
Danska je izrazila iznenađenje zbog američkih prijetnji. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je da je povećano vojno prisustvo na Grenlandu usmjereno na jačanje arktičke sigurnosti, a ne na izazivanje sukoba, te je dodao da Kopenhagen održava bliske kontakte s Evropskom unijom i ostalim partnerima zbog posljednjih dešavanja.
Uprkos američkom pritisku, evropski lideri jasno su stavili do znanja da odluke o suverenitetu i sigurnosti neće biti nametnute ekonomskim prijetnjama, te da će budućnost Grenlanda ostati u rukama njegovih stanovnika.