Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da se NATO nalazi u procesu duboke transformacije, naglašavajući da bi predstojeći samit u Ankari mogao definisati novu fazu u razvoju Alijanse, uključujući promjene u raspodjeli sigurnosnog tereta i strateškim prioritetima.
Fidan je u intervjuu za televiziju CNN Turk istakao da se dugogodišnji model sigurnosti, u kojem su Sjedinjene Američke Države imale dominantnu ulogu, postupno mijenja.
Promjena sigurnosne arhitekture NATO-a
Prema njegovim riječima, evropske zemlje sve više prihvataju potrebu da povećaju vlastite odbrambene kapacitete i smanje zavisnost od Washingtona.
„Evropski sigurnosni sistem se transformiše. Sve članice sada priznaju da moraju preuzeti veću odgovornost“, rekao je Fidan, ukazujući i na cilj povećanja izdvajanja za odbranu na 5% bruto domaćeg proizvoda.
Dodao je da unutar NATO-a postoje različiti blokovi — SAD, zemlje Evropske unije i ostale članice — te da će samit u Ankari biti ključan za usklađivanje njihovih stavova.
Samit u Ankari i koncept „NATO 3.0“
Fidan je ocijenio da će predstojeći NATO samit imati historijski značaj, naglašavajući da će po prvi put odbrambena industrija biti formalno uključena u program Alijanse.
„Ankara bi mogla postati mjesto gdje će se oblikovati koncept ‘NATO 3.0’“, rekao je, sugerišući da će novi okvir uključivati i veću integraciju industrijskih kapaciteta i strateškog planiranja.
Širi sigurnosni izazovi i regionalna uloga Turkiye
Govoreći o globalnim izazovima, Fidan je naglasio da Turkiye nastoji igrati aktivnu ulogu u različitim regionima, uključujući Bliski istok, Kavkaz, Balkan i Afriku.
Istakao je da Ankara učestvuje u multilateralnim inicijativama s ciljem jačanja stabilnosti, te da se regionalni prioriteti i dalje fokusiraju na ekonomski razvoj, uprkos trajnim prijetnjama poput terorizma i političkih kriza.
Odnosi sa SAD-om i Rusijom
Fidan je rekao da odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama prolaze kroz promjenjivu fazu, ali da postoji politička volja za prevazilaženje nesuglasica, uključujući pitanja sankcija i vojne saradnje.
Također je naglasio važnost održavanja dijaloga s Rusijom, ističući da Turkiye nastoji razgovarati sa svim stranama kako bi doprinijela smanjenju tenzija, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.
Naglasio je značaj odnosa predsjednika Turkiye i SAD-a Recepa Tayyipa Errdogana i Donalda Trumpa u domenu jačanja saradnje dvije zemlje.
„Dijalog je ključan kako bi se izbjegli veći troškovi konflikta“, rekao je.
Evropska unija i ekonomska pitanja
Govoreći o odnosima s Evropskom unijom, Fidan je ukazao na potrebu modernizacije carinske unije i rješavanja pitanja viznog režima za turske građane.
Istakao je i rastući protekcionizam unutar EU, upozorivši da bi takav pristup mogao ograničiti konkurenciju i otežati ekonomski razvoj.
Budućnost odbrambene industrije
Fidan je zaključio da će naredni period donijeti i saradnju i konkurenciju u oblasti odbrambene industrije, naglašavajući da će sposobnost prilagođavanja novim prijetnjama biti ključna za buduću sigurnost.
„Otvara se veliko polje saradnje, ali i ozbiljne konkurencije. Moramo razvijati oba paralelno“, rekao je.
On je dodao da Turkiye nastavlja voditi aktivnu vanjsku politiku usmjerenu na sigurnost, trgovinu i tehnološki razvoj, naglašavajući da diplomatski angažman ostaje ključan alat u očuvanju regionalne i globalne stabilnosti.
„Izrael je problem cijelog svijeta“
Fidan je izjavio da je Izrael „problem cijelog svijeta“, tvrdeći da su izraelske politike postale neodrživ teret za čovječanstvo te pozvao da se to pitanje posmatra kao globalni, a ne samo turski problem.
„Problem s Izraelom nije samo naš problem. Izrael je problem cijelog svijeta. I tako ga treba i razumjeti“, rekao je Fidan.
„Izrael nije samo problem Turkiye. To nije samo pitanje našeg predsjednika. Da, naš predsjednik otvoreno govori da je ono što Izrael radi pogrešno. To je druga stvar.“
Fidan je rekao da ljudi širom svijeta privatno priznaju ovaj problem, čak i ako o njemu ne govore uvijek javno.
„Svi to znaju, svi to osjećaju. Šapuću o tome iza zatvorenih vrata. S vremena na vrijeme to kažu i javno. Ali ovo je zajednički problem cijelog čovječanstva.“
Dodao je da su trenutne politike i pristup Izraela postali teret koji čovječanstvo više ne može nositi.
„S ovim politikama i ovakvim načinom razmišljanja, čovječanstvo jednostavno više ne može nositi ovaj teret. Ljudska savjest to ne može podnijeti. Politički sistemi to ne mogu podnijeti. Ekonomski sistemi to ne mogu podnijeti.“
Fidan je dodao da ne postoji okvir koji može održati takve politike.
Promjena politike prema Siriji uklonila veliki spor
Govoreći o drugim aspektima bilateralnih odnosa, Fidan je rekao da je saradnja u trgovini, ekonomiji, obrazovanju, tehnologiji i međuljudskim kontaktima stabilno napredovala uprkos povremenim političkim tenzijama.
Istakao je da je jedan od najvećih sporova između saveznika bio vezan za američku politiku prema Siriji tokom mandata tadašnjeg predsjednika Baracka Obame.
„Promjena američke politike u Siriji, koja je započela tokom administracije Obame, prešla je s borbe protiv Assadovog režima na borbu protiv Daesha (ISIS-a), uz podršku YPG-u (terorističkoj organizaciji), čime je stvorena politika koja je prijetila nacionalnoj sigurnosti Turkiye“, rekao je Fidan.
„Tokom drugog mandata predsjednika Trumpa (koji je počeo prošle godine), ova politika je zvanično napuštena.“
Dodao je da je time uklonjen jedan od najvećih izvora neslaganja između dvije zemlje.
Fidan je također rekao da se strateški ciljevi Turkiye u velikoj mjeri poklapaju s Trumpovim politikama u vezi s okončanjem rata u Ukrajini i stabilizacijom Sirije i Iraka.
„Uspostava mira u Libanu je također važna. Kada je riječ o planu za mir u Gazi, uspjeli smo u određenoj mjeri sarađivati, posebno u zaustavljanju rata. Kada su odnosi Turkiye i SAD-a jaki u određenim pitanjima, oni pozitivno utiču na regionalnu stabilnost“, rekao je.
Odbrambena saradnja i program F-35
Prošle sedmice, odgovarajući na pitanje novinara o zahtjevu Ankare za borbene avione F-35 i avionske motore, kao i da li će donijeti „veliki poklon“ na NATO samit u Turkiye, Trump je rekao da će vjerovatno poduzeti korak koji će Turkiye učiniti „veoma sretnom“.
Fidan, upitan da li je Trump time nagovijestio odobrenje za motore za turski domaći borbeni avion KAAN, odbio je nagađati.
„Ne želim govoriti u ime SAD-a o tome šta bi predsjednik Trump mogao najaviti“, rekao je.
Dodao je da Ankara vodi sveobuhvatne napore za uklanjanje ograničenja u bilateralnoj odbrambenoj saradnji.
„Ozbiljno radimo na uklanjanju sankcija protiv Turkiye u cjelini. CAATSA ima svoju pravnu dimenziju, ali smo također sistematski radili na uklanjanju sankcija u drugim oblastima.“
„Vidimo rezultate tih napora, uključujući razvoj u slučaju Halkbanke i uklanjanje prepreka za druge zahtjeve Turkiye, što vodi ka racionalnijem odnosu“, rekao je, referirajući se na sudski slučaj koji je nedavno završen bez administrativnih ili sudskih sankcija.
Fidan je istakao da ne postoji razumno objašnjenje za ograničavanje prodaje oružja Turkiye, dok SAD nastavljaju prodavati velike količine naoružanja zemljama koje nisu članice NATO-a.
„Ne postoji perspektiva unutar Trumpove administracije koja može objasniti zašto zemlje koje nisu članice NATO-a i nemaju toliko zajedničkih interesa sa SAD-om mogu kupovati ogromne količine oružja iz komercijalnih razloga, dok Turkiye ne može“, rekao je.
Dodao je da su takve odluke godinama bile pod uticajem političkih stavova prema Turkiye.
„Ne postoji nijedno pitanje između Turkiye i SAD-a koje zahtijeva loše bilateralne odnose“, rekao je Fidan, dodajući da se neslaganja mogu rješavati dijalogom.
Povratak u program F-35 zahtijeva posebnu odluku
Govoreći o mogućnosti povratka Turkiye u program F-35, Fidan je rekao da se to pitanje mora posmatrati odvojeno.
„Moramo napraviti razliku. Ukidanje zabrane prodaje F-35, preuzimanje aviona koje smo već kupili i eventualna dodatna kupovina su jedno pitanje.“
„Povratak u program kao proizvodni partner je drugo pitanje“, rekao je.
Dodao je da bi ukidanje zabrane prodaje bilo lakše jer predstavlja administrativnu odluku.
„Mislim da bi se to moglo desiti nakon ukidanja sankcija u okviru CAATSA-e“, rekao je.
Međutim, povratak u proizvodni program zahtijevao bi novu odluku međunarodnog konzorcija F-35, koji je ranije suspendovao Turkiye.
Turkiye je 2019. godine isključena iz programa zbog kupovine ruskog sistema S-400, uz tvrdnje da bi taj sistem mogao ugroziti sigurnost aviona.
Ankara je više puta negirala postojanje konflikta između ta dva sistema i predlagala formiranje komisije za ispitivanje tog pitanja.
Također je istakla da je ispunila sve obaveze u vezi s F-35 i da je njena suspenzija bila protiv pravila.
Turkiye smatra da bi isporuka aviona koje je već platila ojačala ne samo njene kapacitete, već i NATO savez.
Regionalna saradnja
Fidan je također rekao da Turkiye, Saudijska Arabija, Egipat i Pakistan rade na novom četverostranom mehanizmu s ciljem jačanja regionalne stabilnosti i koordinacije odgovora na zajedničke izazove.
Dodao je da se ova grupa već sastala četiri puta i da bi mogla prerasti u stratešku platformu kako se regionalna dinamika bude mijenjala.
