Šta je "vibe coding" i zašto je uvršten među pojmove godine?
Razvoj softvera godinama je podrazumijevao strogo planiranje, precizno definisane procedure i dubinsko tehničko znanje. Međutim, s naglim razvojem alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji, sve češće se spominje novi pojam – vibe coding.
Riječ je o neformalnom i intuitivnom pristupu programiranju, u kojem se programeri manje oslanjaju na unaprijed pripremljene arhitekture, a više na eksperimentisanje, trenutne ideje i interakciju s alatima zasnovanim na umjetnoj inteligenciji koji u realnom vremenu generišu, ispravljaju ili predlažu kod.
Manje pravila, više intuicije
Jedan od ključnih elemenata koji razlikuje vibe coding od tradicionalnog programiranja je prelazak s rigoroznih, planiranih razvojnih procesa na agilniji, intuicijom vođen način rada.
Umjesto da programer sedmicama planira arhitekturu, piše dokumentaciju i precizno kodira svaki modul, danas mnogi koriste velike jezične modele (LLM) poput ChatGPT-a, Cursora, Claude Codea i sličnih alata, za automatsko generisanje funkcionalnog koda samo na osnovu opisa na prirodnom jeziku.
Kako u praksi izgleda, opisano je u tekstu RTS-a, gdje je prikazano da čak i osobe bez ikakvog formalnog iskustva u programiranju mogu kroz jednostavan dijalog s AI-jem generisati kompletne aplikacije, igre ili web-sajtove samo opisivanjem ideje. Jedan od korisnika je opisao kreiranje igricе “zmijice” korištenjem prompta na svom jeziku – i AI mu je generisao kompletan funkcionalan kod koji je odmah mogao testirati.
Trend je toliko snažan da je izraz vibe coding čak odabrana za Collinsovu riječ godine 2025, što potvrđuje njegovu kulturnu i tehnološku penetraciju izvan uskog kruga programera. Termin je, prema Collinsovom rječniku, ušao u svakodnevnu upotrebu jer predstavlja novi način interakcije ljudi s računarima – opisivanjem željenog rezultata, umjesto detaljnog pisanja samog koda.
U akademskoj zajednici ovaj fenomen se također počinje ozbiljnije istraživati. Nedavna studija iz septembra 2025. analizira percepcije i praksu vibe codinga kroz intervjue, Reddit rasprave i LinkedIn komentare, ukazujući da je kolaboracija s AI-jem u realnom vremenu centralna komponenta ovog pristupa i da se često opisuje kao stanje “flowa” u kojem programeri intuitivno usmjeravaju AI umjesto da ručno pišu svaku liniju.
Ipak, skeptici upozoravaju na ograničenja intuitivnog pristupa. Istraživanja i stručni komentari pokazuju da veliki dio AI-generisanog koda može sadržavati sigurnosne propuste ili neoptimalnu logiku – prema Veracode izvještaju iz 2025, čak 45 posto koda generisanog pomoću LLM-ova ima ozbiljne sigurnosne nedostatke ako nije dodatno provjereno od strane ljudskog eksperta.
Primjeri iz industrije potvrđuju ovakav dvostruki utjecaj. Dizajnerica Cynthia Chen iz Blocka izgradila je aplikaciju koja prepoznaje pse pomoću vibe codinga, koristeći niz AI alata i prompta za kreiranje funkcionalne aplikacije bez formalnog programerskog znanja. Međutim, naglašavala je da je za uspjeh bilo potrebno i “biti strpljiv s AI-jem” i iterativno usavršavati generisani kod kroz trial-and-error.
Takvi primjeri pokazuju da vibe coding nije samo marketinški žargon, nego konkretan trend koji redefiniše interakciju čovjeka i softvera. No i dok ubrzava prototipizaciju i omogućava brzi prelazak od ideje do funkcionalnog proizvoda, u isto vrijeme nameće potrebu za novim standardima nadzora, sigurnosti i odgovornosti u razvoju softvera.
Uloga umjetne inteligencije
Pojava „vibe codinga“ direktno je povezana s masovnom upotrebom generativne umjetne inteligencije u IT sektoru. AI alati danas nisu samo pomoć u pisanju pojedinih linija koda, već aktivni učesnici u razvoju cijelih aplikacija.
Ovakav pristup posebno je vidljiv u startup zajednici, među freelancerima i kreatorima digitalnih proizvoda, gdje brzina često ima prednost nad savršenom strukturom. U tim okolnostima, „kodiranje po osjećaju“ postaje alat za ubrzavanje procesa, ali ne nužno i zamjena za klasično inženjersko znanje.
Međutim, opravdano se postavlja pitanje da li će ova praksa biti samo prolazni trend.
Iako vibe coding još uvijek nema formalnu definiciju u akademskim ili profesionalnim okvirima, sve je češće prisutan u tehnološkim raspravama i digitalnoj kulturi. Za neke je riječ o prolaznom trendu, dok drugi smatraju da označava početak nove faze u razvoju softvera – faze u kojoj se granica između ideje i tehničke realizacije značajno smanjuje.
Stručnjaci upozoravaju da intuitivni pristup ne može u potpunosti zamijeniti sistemsko znanje, ali priznaju da umjetna inteligencija nepovratno mijenja način na koji ljudi pristupaju programiranju.
Kako AI alati postaju sve sofisticiraniji, očekuje se da će vibe coding nastaviti da se razvija, posebno u kreativnim i eksperimentalnim projektima. Ključno pitanje ostaje kako pronaći ravnotežu između brzine i kvaliteta, intuicije i odgovornosti, te inovacije i sigurnosti.
Jedno je sigurno – način na koji se piše kod više nije isključivo tehničko pitanje, već dio šire digitalne transformacije u kojoj umjetna inteligencija ima sve značajniju ulogu.