Najmanje 466 Palestinaca, uključujući 157 djece, umrlo je od pothranjenosti i gladi od početka 2024. godine, saopćilo je u petak Ministarstvo zdravstva Gaze, javlja Anadolu.

Podaci su objavljeni na Svjetski dan hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra.

Najmanje 189 starijih osoba umrlo je od gladi, što čini 40,5 posto smrtnih slučajeva, navodi se u saopćenju.

U augustu 2025. godine, Ujedinjene nacije (UN) proglasile su glad u Gazi.

Više od 1,4 miliona ljudi suočit će se s kriznim nivoom nesigurnosti hrane ili gorom situacijom sve do kraja 2026. godine, dodalo je Ministarstvo.

- Glad kao oružje - Prema navodima palestinskih vladinih tijela i organizacija za ljudska prava, izraelske vlasti koriste glad kao oružje tokom genocida u Gazi, koji traje od oktobra 2023. godine.

Izrael je u martu 2025. godine pooštrio ograničenja na graničnim prijelazima, onemogućivši ulazak hiljadama kamiona s humanitarnom pomoći koji su čekali na granicama.

Ova ograničenja uslijedila su nakon pojave raširene gladi u sjevernom dijelu Gaze, uzrokovane blokadom i restrikcijama na dopremanje hrane i humanitarne pomoći, što je neke stanovnike primoralo da jedu stočnu hranu i samoniklo bilje.

Krajem maja 2025. godine, Izrael je dozvolio ulazak 87 kamiona s pomoći u Gazu – prvi put nakon 81 dana – prema podacima vladinog ureda za medije u Gazi.

Humanitarna pomoć je nakon toga nastavila pristizati u ograničenim količinama i s prekidima, uz stroge restrikcije, sve do februara 2026. godine, kada je Izrael, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre, dozvolio ograničeno povećanje broja kamiona koji ulaze u enklavu.

Palestinski zvaničnici istakli su da u tim pošiljkama i dalje nedostaju dovoljne količine osnovnih prehrambenih namirnica. Prema podacima vladinog ureda za medije u Gazi, Izrael je dozvolio ulazak samo oko 34% kamiona s humanitarnom pomoći koji su bili dogovoreni.

- Neuhranjenost doseže katastrofalne nivoe - "Stope neuhranjenosti i izgladnjivanja u Gazi dosegle su katastrofalne nivoe koji odnose živote djece, starijih osoba i ranjivih grupa", saopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Očekuje se da će se više od 1,4 miliona Palestinaca, što je oko 67 posto stanovništva Gaze, suočiti s nesigurnošću u opskrbi hranom na kriznom nivou ili čak težim stanjem, sve do kraja 2026. godine.

Ministarstvo je dodalo da je u periodu od 2024. do augusta 2026. godine među djecom mlađom od 5 godina zabilježeno više od 158.000 slučajeva akutne neuhranjenosti.

Od tog broja, 18 posto djece patilo je od teške akutne neuhranjenosti koja je ugrožavala njihove živote, dok je 12,2 posto djece bilo pogođeno zastojem u rastu, što ukazuje na utjecaj nestašice hrane na njihov razvoj.

Stopa smrtnosti među djecom mlađom od pet godina porasla je s 13,6 na 33,4 smrtna slučaja na 1.000 živorođene djece u periodu između 2022. i 2025. godine, navodi Ministarstvo.

Prema procjenama, 74.200 djece će do aprila 2027. godine trebati liječenje zbog akutne neuhranjenosti.

- Trudnice - Ministarstvo navodi da je među trudnicama učestalost anemije 2026. godine porasla na 61 posto, u poređenju sa 41 posto prije početka rata.

"Tokom prve polovine 2026. godine zabilježeno je oko 4.000 gubitaka trudnoće, što je više nego trostruko više u odnosu na broj zabilježen tokom prethodnih šest mjeseci", dodaje se.

"Svaka treća trudnoća u Gazi sada se klasificira kao visokorizična", nastavlja Ministarstvo.

"Podaci pokazuju da zdravstvene posljedice krize s hranom, pored djece, sve više pogađaju i majke te nerođenu djecu", navodi se.

- Pozivi na hitnu međunarodnu akciju - "Pravo na hranu je temeljno ljudsko pravo koje ne prestaje postojati tokom rata", poručilo je Ministarstvo.

Pozvalo je međunarodnu zajednicu i UN da preduzmu hitne mjere kako bi se osigurao siguran, održiv i neograničen ulazak hrane, terapeutskih dodataka prehrani i lijekova u Gazu.

Ministarstvo je pozvalo da se djeci, trudnicama i dojiljama, te starijim osobama, da prioritet kao grupama koje su najranjivije na pothranjenost.

Pozvalo je i na podršku oživljavanju lokalne proizvodnje hrane kako bi se pomoglo u suzbijanju pogoršanja humanitarne krize.

Podaci dolaze uslijed humanitarnih posljedica izraelskog genocida u Gazi, koji je uzrokovao široko rasprostranjeno uništenje infrastrukture, zdravstvenih ustanova i izvora proizvodnje hrane.

U ratu su oštećena poljoprivredna zemljišta, objekti za proizvodnju hrane i vodovodne mreže, potkopavajući sposobnost stanovnika da zadovolje svoje osnovne potrebe na lokalnom nivou.

Ponovljeno raseljavanje, gubitak prihoda i rastuće cijene dodatno su povećali ovisnost porodica o humanitarnoj pomoći, dok pristup ostaje neredovan.