Rusija i Kina rade na bližem usklađivanju svojih sistema regulative vezanih za ugljik, uključujući mehanizme trgovanja emisijama i pristupe mjerenju ugljičnog otiska proizvoda.

U razgovoru na marginama UN-ove konferencije o klimi COP31 u Antaliji, ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov izjavio je da Moskva i Peking održavaju blisku saradnju po pitanju propisa vezanih za klimu te da planiraju održati bilateralne razgovore tokom samita.

"Veoma blisko sarađujemo s kineskom stranom. Sastat ćemo se ovdje i bilateralno razgovarati o ovom složenom pitanju", rekao je on.

"Razmatramo i raspravljamo o tome kako uskladiti naše sisteme trgovanja emisijama, kako harmonizirati koncept ugljičnog otiska proizvoda i kako primijeniti iste standarde", dodao je.

Rešetnjikov je istakao da je dugoročni cilj uspostavljanje usklađenih sistema regulative za ugljik, čak i ako dvije zemlje ne usvoje identične okvire.

"Težimo tome da, ako već ne uspostavimo jedinstven sistem, barem stvorimo vrlo slične regulatorne sisteme koji će služiti interesima privreda naših zemalja", rekao je.

Napominjući da je proces još uvijek u ranoj fazi, ministar je dodao da će za postizanje takvog usklađivanja biti potrebno vrijeme.

"Ovo je dugotrajan proces koji smo tek započeli. Očigledno će biti potrebno vrijeme", rekao je.

Ove izjave uslijedile su nakon izvještaja da su se Rusija i Kina dogovorile da na konferenciji COP31 usklade svoje stavove protiv jednostranih trgovinskih barijera koje se uvode pod izgovorom borbe protiv klimatskih promjena.

Mehanizam EU za ugljik kritikovan kao protekcionistički

Rešetnjikov je optužio EU da koristi klimatsku politiku kako bi zaštitila industrije koje imaju poteškoća s međunarodnom konkurentnošću.

"Pod plaštom klimatskih mjera, u praksi se već pojavljuju veoma ozbiljne trgovinske barijere", zaključio je on.

"Ovo ne vidimo kao iskrenu želju za rješavanjem ovih izazova, već jednostavno kao pokušaj zaštite onih sektora privrede koji nisu konkurentni na globalnom tržištu."

Potvrdio je da je Rusija pokrenula spor pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO) osporavajući Mehanizam EU za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM), koji uslovljava uvoz zahtjevima vezanim za emisije ugljika nastale tokom proizvodnje određene robe.

Naveo je da je cilj ove mjere zaštita evropske industrije od konkurencije, nakon što su rastući troškovi energije oslabili njenu poziciju na međunarodnim tržištima.

Prema riječima Rešetnjikova, cijene električne energije u Evropi porasle su za otprilike 50 posto od 2022. godine i sada su dvostruko više nego u SAD-u.

Veliki dio pritiska na evropsku industriju, posebno na automobilski i hemijski sektor, pripisao je višim troškovima energije, koji su posljedica odluke Evropske unije da prekine oslanjanje na ruske energente.

"CBAM je, zapravo, pokušaj zaštite evropskog domaćeg tržišta pod izgovorom klimatskih pitanja", rekao je on.

Naglasio je da je ova mjera u suprotnosti s pravilima STO-a jer stvara diskriminaciju među dobavljačima.

Ministar je naveo da Moskva ovim sporom pred STO-om nastoji razjasniti granice uključivanja ekoloških i drugih netrgovinskih aspekata u pravila međunarodne trgovine.

Pozvao je na uspostavljanje zajedničkih pristupa za izračunavanje ugljičnog otiska proizvoda i priznavanje smanjenja emisija, uključujući korištenje mehanizama predviđenih članom 6. Pariskog sporazuma.

Zapadne sankcije usporavaju ruske klimatske napore

Upitan o uticaju zapadnih sankcija na ruske klimatske politike, Rešetnjikov je priznao da su ograničenja usporila klimatske napore zemlje, navodeći kao razloge poteškoće u pristupu tehnologiji i finansiranju.

"Zapadne sankcije su svakako usporile procese. One predstavljaju prepreku i zasigurno ne doprinose efikasnoj provedbi klimatske agende", rekao je.

Ipak, naglasio je da je Moskva nastavila s razvojem domaćeg klimatskog zakonodavstva, sistema za izvještavanje o emisijama, dobrovoljnih klimatskih projekata i regionalnih inicijativa za trgovinu ugljikom.

Posebno je istakao ruski eksperiment postizanja ugljične neutralnosti na ostrvu Sahalin, navodeći da je ta regija prošle godine ostvarila svoj cilj ugljične neutralnosti.

"Sada je najvažnije osigurati održivost tog rezultata, a zatim ga primijeniti i u drugim sredinama", zaključio je.

Rešetnjikov je dodao da Rusija blisko sarađuje sa zemljama BRIKS-a i drugim evroazijskim partnerima na prevazilaženju ograničenja i unapređenju projekata povezanih s klimom.

- Pristupačna energija ključ pravedne tranzicije -

Iznoseći prioritete Rusije na COP31, Rešetnjikov je naglasio pravednu i pragmatičnu energetsku tranziciju zasnovanu na tehnološkoj neutralnosti.

Tvrdio je da bi zemljama trebalo dozvoliti da biraju najefikasnije načine smanjenja emisija u skladu sa svojim ekonomskim okolnostima, umjesto da se od njih traži da slijede jedan globalni model.

Ministar je naveo prirodni gas i tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika kao primjere opcija koje bi trebale ostati dostupne uz obnovljive izvore energije.

Upozorio je da bi nametanje skupih energetskih rješenja zemljama u razvoju moglo potkopati industrijalizaciju, razvoj infrastrukture i životni standard.

Rešetnjikov je ukazao na rastuću potražnju za električnom energijom povezanu s umjetnom inteligencijom, tvrdeći da bi nejednak pristup pristupačnoj energiji mogao produbiti jaz između razvijenih i ekonomija u razvoju.

"Energija bi mogla postati možda najveći problem na ovom putu", rekao je.

Ministar je naglasio da bi prilagođavanje klimatskim promjenama trebalo dobiti veću međunarodnu pažnju, posebno u infrastrukturi, poljoprivredi i upravljanju vodama.

Napomenuo je da se Rusija zagrijava otprilike 2,5 puta brže od globalnog prosjeka.

Praktičan pristup Turkiye COP31 pozdravljen

Rešetnjikov je pohvalio tursku organizaciju COP31, opisujući zadatak domaćinstva međunarodne konferencije kao ogromnu odgovornost.

"Moramo odati priznanje našim turskim prijateljima jer su preuzeli ogroman teret u organizaciji COP31", rekao je.

Pozdravio je pristup koji je usvojila turska vlada pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, posebno njen naglasak na postizanju praktičnih rezultata.

"Pristup turske strane je posebno privlačan jer su vaša vlada i zvaničnici, pod vodstvom predsjednika Erdogana, fokusirani na maksimalno praktičan pristup koji bi zaista trebao dovesti do konkretnih rezultata", rekao je.

Rešetnjikov je pozdravio naglasak Turkiye na prelasku "s diskusija na konkretne akcije", rekavši da bi se međunarodni pregovori o klimi trebali fokusirati na provedbu postojećih obaveza, a ne na stalno najavljivanje novih ciljeva.