| BHSC
SVIJET
3 minuta čitanja
Zambija kritikovala razvijene zemlje zbog nacrta odluke COP31: Imamo novac za ratove, ali ne i za finansiranje klimatskih mjera
Glasnogovornica delegacije Zambije izjavila za Anadolu da će COP31 biti test snage multilateralizma te pozvala razvijene zemlje da klimatska obećanja pretvore u konkretna finansijska izdvajanja.
Zambija kritikovala razvijene zemlje zbog nacrta odluke COP31: Imamo novac za ratove, ali ne i za finansiranje klimatskih mjera
"To nije u potpunosti tačno jer je riječ samo o pitanju prioriteta", kazala je glasnogovornica. / َAA

Razvijene zemlje raspolažu bilionima dolara za vojne izdatke, ali ne izdvajaju dovoljno sredstava za klimatske aktivnosti, izjavila je za Anadolu glasnogovornica delegacije Zambije na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP31, kritikujući ono što je opisala kao licemjerje u međunarodnim obavezama finansiranja borbe protiv klimatskih promjena.

"Kada pogledamo budžete zemalja globalnog Sjevera namijenjene ratovima, vidimo koliko se novca izdvaja za njih. Bilioni i bilioni dolara. Imamo novac za ratove, ali nemamo novac za finansiranje klimatskih mjera", kazala je glasnogovornica.

U nacrtu odluke COP31, objavljenom u ponedjeljak, poziva se na utrostručenje godišnjeg finansiranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama za zemlje u razvoju, na najmanje 120 milijardi dolara do 2035. godine, kao i na ubrzanje prelaska s fosilnih goriva.

Dokument na 18 stranica, datiran 16. novembra i pripremljen pod predsjedavanjem COP31, poziva razvijene zemlje da povećaju zajednička izdvajanja za finansiranje prilagođavanja klimatskim promjenama i predstave plan za ostvarivanje tog cilja.

Glasnogovornica je ocijenila da finansijska ograničenja na koja se često pozivaju bogate zemlje odražavaju političke prioritete, a ne stvarni nedostatak sredstava.

Navela je da razvijene zemlje često tvrde kako se potrebe za globalnim finansiranjem klimatskih aktivnosti ne mogu zadovoljiti isključivo javnim sredstvima, zbog čega pozivaju na veće uključivanje privatnog sektora, uključujući kompanije i investicijske banke.

"To nije u potpunosti tačno jer je riječ samo o pitanju prioriteta", kazala je glasnogovornica.

Priznala je da je ostvaren određeni napredak u uspostavljanju mehanizama finansiranja za gubitke i štete izazvane klimatskim promjenama, ali je istakla da postojeća sredstva nisu dovoljna za suočavanje s izazovima s kojima se suočavaju zemlje u razvoju i marginalizirane zajednice.

"U tome postoji određena doza licemjerja", kazala je, dodajući da se klimatske obaveze trebaju procjenjivati na osnovu konkretnih postupaka, a ne političkih izjava.

"Pitanje je jeste li to uradili ili niste. Nije važno šta sada govorite, već da li vidimo da provodite ono na šta ste se obavezali", istakla je.

Glasnogovornica je pozvala zemlje da svoje obaveze pokažu konkretnim finansijskim doprinosima i ispunjavanjem obaveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma i Novog kolektivnog kvantificiranog cilja za klimatsko finansiranje (NCQG).

Govoreći o podjelama u vezi s finansiranjem klimatskih aktivnosti, kazala je da zemlje uglavnom prepoznaju potrebu za tim sredstvima, ali da i dalje postoje neslaganja o načinu njihovog osiguravanja, potrebnom iznosu i zemljama koje bi trebale učestvovati u finansiranju.

"Mislim da se svi slažu da nam je potrebno klimatsko finansiranje. Međutim, postoje neslaganja oko toga kako će se ta sredstva osigurati, u kojem iznosu i ko će ih osigurati", rekla je.

Osvrćući se na šire rezultate COP31, glasnogovornica je ocijenila da će ovaj samit predstavljati test efikasnosti multilateralnih pregovora zasnovanih na konsenzusu, u okolnostima dubokih podjela o finansiranju klimatskih aktivnosti, prilagođavanju klimatskim promjenama i drugim ključnim pitanjima.

"Očekujem da će ovo biti konferencija koja će zaista staviti na ispit cjelokupan proces zasnovan na konsenzusu", kazala je.

Dodala je da su razgovori o Globalnom cilju prilagođavanja klimatskim promjenama (GGA), reformi klimatskog finansiranja i drugim pregovaračkim temama pokazali "veoma polarizirane stavove".

Ipak, istakla je da bi postizanje konačne odluke uprkos tim razlikama pokazalo da je međunarodna saradnja i dalje moguća.

"Ako zaista završimo konferenciju i usvojimo jednu odluku, vidjet ćemo da multilateralni procesi i dalje imaju snagu. To je i dalje moguće", kazala je.

Naglasila je i važnost očuvanja jedinstvenog stava afričkih zemalja tokom pregovora, ističući da taj kontinent o ključnim pitanjima nastupa jedinstveno.

"Za mene će pokazatelj uspjeha ove konferencije biti to da nam još jednom pokaže kako multilateralni proces i dalje funkcioniše", kazala je glasnogovornica.

"I dalje se možemo osloniti na snagu zajedništva i dogovora."