Agresivne izjave izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prema kompanijama društvenih mreža izazvale su veliku javnu pažnju. Netanjahu često u svojim govorima otvara tu temu i naziva „društvene medije novim bojištem“. Sagledano u cjelini, jasno je da Izrael želi svoju snažnu poziciju u zapadno oblikovanim globalnim medijima proširiti i na društvene mreže. Pristrasno izvještavanje i povlašten tretman Izraela u zapadno dominiranim medijima dobro su poznata stvarnost.
Od CNN‑a preko BBC‑ja do AFP‑a i DW‑a, mnoge tradicionalne medijske kuće oblikuju svoju uređivačku liniju u korist Izraela. Blaže rečeno, može se tvrditi da zapadni mediji barem nastoje izbjegavati izvještavanje koje bi Izrael naljutilo. Zbog toga su obični građani u SAD‑u i Evropi iz mainstream medija često čuli suprotno od onoga što se događa, uprkos brutalnoj okupaciji, pokoljima i genocidu koji traju u palestinskim područjima od 1948. godine.
Medijska iskrivljavanja i prešućivanje nasilja
Navedene medijske organizacije javnosti su prenijele iskrivljenu sliku kako bi prikrile izraelsku agresiju: Palestince su predstavile kao krivce, a Izrael kao onog koji ima pravo. Time su, u okviru priče sagrađene oko velike laži, razdvajali palestinska područja dok je Izrael kontinuirano širio kontrolu nad okupiranim teritorijima. Pitanje službenih granica izraelske države do danas ostaje nerazjašnjeno. Karte koje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokazao u govoru pred Generalnom skupštinom UN‑a u septembru 2019. godine, pitajući gdje tačno prolaze izraelske granice, jasno su pokazale taj ekspanzionizam. Zapadni mainstream je međutim zanemario ovaj problem i zadržava taj stav i danas.
Također, genocid koji se dogodio u sklopu izraelskih napada u palestinskim područjima, naročito u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023, u velikoj mjeri se prešućuje. Ovog puta, zahvaljujući novim mogućnostima digitalizacije, postaje očitije da su izraelski zločini na platformama društvenih mreža vidljiviji i šire se masovnije.
Unatoč cenzuri izraelskih vlasti i proizraelskim kapitalnim interesima, stvara se okruženje u kojem javnost bolje uočava patnju Palestinaca. Iskreno rečeno, građanski novinari i novinarke uspijevaju, makar ograničeno, učiniti vidljivim izraelske zločine, iako većinu softverskih i društvenih kompanija vode proizraelski akteri i provodi se kontinuirana cenzura. To što se izraelski genocid u palestinskim područjima putem društvenih mreža snažnije pojavljuje u javnom prostoru podstaklo je Netanjahua da se intenzivnije obraća kompanijama društvenih mreža i provodi novu hegemonijsku politiku. Posljedično, te kompanije zauzimaju sve značajnije mjesto na izraelskoj političkoj agendi.
Novo nastojanje za hegemonijom?
Izraelski premijer je u septembru 2025. u jednoj emisiji u SAD‑u izjavio: „Moramo upotrijebiti ratne instrumente – znate, oružje se mijenja tokom vremena, a društveni mediji su novo ratno sredstvo.“ Time je signalizirao da se u tom području razvija novi paket političkih mjera. Među glavnim ciljevima navedeno je i promijeniti vlasništvo nad TikTokom, platformom kineskog porijekla koja je široko rasprostranjena u SAD‑u. Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je 25. septembra 2025. izvršnu naredbu koja je otvorila put prodaji američkog dijela TikToka američkim investitorima.
Uslijed toga, američke operacije TikToka preuzeo je i od tada vodi kompanija koja je sklona Izraelu, Oracle. Javna podrška Izraelu od vlasnika Oraclea Larryja Ellisona, koji spada među najbogatije ljude na svijetu, sugerira da će ovlasti te kompanije biti korištene u skladu s izraelskim interesima. Dogadjaji nakon prodaje to potvrđuju. Safra Catz, jedna od dvije osobe koje su preuzele operativno vodstvo Oraclea nakon što se osnivač Larry Ellison povukao 2014, izjavila je 2021. tokom posjete Izraelu: „Larry i ja duboko smo povezani s Izraelom.“ Također je istaknula da je Oracle izgradio veliki podzemni podatkovni centar u Jerusalemu jer „voli Izrael i zemlja to treba“. Američki izvršni direktor TikToka Adam Presser izjavio je s druge strane da posebno paze na upotrebu termina „cionist“ i da svaku upotrebu izvan njihove definicije smatraju govorom mržnje koji će biti cenzurisan.
Specijalna izvjestiteljica UN‑a za okupirana palestinska područja Francesca Albanese izjavila je 2025. da, osim IBM‑a i drugih velikih tehnoloških firmi, i platforme kao što su Instagram, X i TikTok zauzimaju proizraelski, a propalestinski sadržaj marginalizirajući stav i time postaju suodgovorne za politiku Izraela u Pojasu Gaze. Albanese je ukazala da te platforme palestinski sadržaj označavaju tzv. shadowbanovima, što upućuje na to da su algoritmi u velikoj mjeri koncipirani u korist Izraela. U tom kontekstu Netanjahova izjava o potrebi „osiguravanja osnovne podrške u SAD‑u“ ne izgleda ograničena samo na tu zemlju, već kao globalni pristup koji se nastoji nametnuti.
Mobilni telefon kao dio Izraela
Još jedna Netanjahua izjava pred njegovu posjetu SAD‑u u septembru 2025. pokazuje da mu nije stalo samo do sadržaja, nego i do sigurnosno‑političke dimenzije digitalnih tehnologija. Riječi: „Koristite li mobilni telefon? Telefoni koje držite u ruci zapravo su dio Izraela. Jeste li to znali?“ bile su namjerno provokativna poruka međunarodnoj javnosti, a implicirale su i izraelsku tehnološku dominaciju u digitalnom prostoru. Ta izjava uslijedila je u periodu intenzivnih debata o navodnom dijeljenju informacija s Izraelom putem aplikacija kao što su WhatsApp, Facebook i Instagram iz META koncerna, kao i putem sistema umjetne inteligencije poput ChatGPT‑a u kontekstu rata u Gazi. U tom svjetlu Netanjahova opaska manje djeluje kao retoričko preuveličavanje, a više kao pokazatelj izraelskih širokih mogućnosti u domeni digitalne kontrole i prikupljanja informacija.
Postoji širok konsenzus da je Izrael u nedavnim incidentima – među kojima su kibernetički napad na Hezbolah u Libanu preko pagera, ciljane bombardovanja visokih civilnih i vojnih aktera u Iranu i neuspjeli napad na članove Hamasa u Kataru – koristio mobilne telefone i internet‑bazirane metode. Netanjahove izjave o mobilnim telefonima stoga približavaju javnosti odnos Izraela, društvenih mreža i digitalnih tehnoloških kompanija.
Digitalna hegemonija i sistematska cenzura
U cjelini se čini da Izrael u polju softvera i društvenih mreža teži novoj hegemoniji i, slično kao u globalnim zapadnim mainstream medijima, pokušava uspostaviti sustav cenzure koji bi prikrio izraelske zločine. Iza pritiska na kompanije društvenih mreža i preuzimanja stoji nastojanje da se izraelski zločini u Palestini i drugim regijama potpuno prikriju. Nažalost, aktuelni razvoj događaja ukazuje da je Izrael u tom hegemonijskom nastojanju iz svoje perspektive već postigao značajan napredak. To nije problem samo iz ugla slobode medija i prava na informaciju, već i zabrinjava pitanje za svijet i čovječanstvo u cjelini.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.









