U Francuskoj je počeo drugi talas protesta: 24. oktobra ponovo su održani masovni protestni marševi u centrima Pariza, Lyona, Marseillea i više od stotinu drugih francuskih gradova.
Prema posljednjim procjenama policije u protestima prošle sedmice učestvovalo je gotovo 550.000 ljudi. Ove subote policija je izbrojala najmanje 400.000 demonstranata.
Širom zemlje raspoređeno je više od 70.000 policajaca, a dio najradikalnijih demonstracija zabranjen je. Od subote ujutro već je privedeno više od 1.000 demonstranata. Demonstracije su održane i u Albaniji, Španiji i Italiji, ali su protesti u Francuskoj i dalje najveći.
Dok vlasti Pete republike optužuju stranke krajnje ljevice za podsticanje protesta, Evropska komisija sumnja da ruske mreže pokušavaju dodatno rasplamsati protestno raspoloženje. U Briselu je već pokrenuta istraga o tome kako su ruski botovi podsticali protestno raspoloženje.
Ali ko zapravo stoji iza protesta?
Jenjava li talas protesta?
Za 24. oktobar vlasti u Parizu odobrile su samo protestni marš koji su organizirali sindikati i za koji je dobijena dozvola. Odbijeni su zahtjevi studentskog sindikata UNEF-a i pokreta „Žuti prsluci“. U Marseilleu i Lyonu protesti su potpuno zabranjeni tokom vikenda. Ograničenja su uvedena i u Nici, Toulonu, Rouenu, Grenobleu i drugim gradovima.
U pojedinim dijelovima Pariza produžen je noćni policijski sat, dok je u Marseilleu u subotu obustavljen javni prijevoz.
Vlasti glavnog grada na taj način pokušavaju izbjeći ponavljanje događaja od 17. oktobra. Tada je na ulice širom zemlje izašlo oko pola miliona ljudi, tri puta više nego što je vlada očekivala.
Većina protestnih marševa protekla je mirno, ali u Parizu, Marseilleu, Limogesu i drugim gradovima proteste su pratili podmetanje požara, sukobi s policijom i masovne pljačke. Oštećeno je oko 3.000 trgovina.
Stoga je još rano govoriti o tome da protesti već jenjavaju. Glavni problem predstavljaju neprijavljeni protestni marševi koji se organiziraju putem društvenih mreža. Na njima nema ljudi odgovornih za održavanje reda, već je riječ o spontanim protestima, objasnio je za TRT Russian Paul Smith, vanredni profesor francuske historije i politike na Univerzitetu u Nottinghamu.
Prema njegovim riječima, administracija Emmanuela Macrona mogla je brže i razumnije reagirati na proteste srednjoškolaca, ali je ponovila grešku koju su vlasti napravile 1968. i 2006. godine: nije ozbiljno shvatila proteste mladih.
„Francuska zaista ima ozbiljan problem s javnim redom i mirom. Čak se i povod za slavlje, poput pobjede PSG-a u Ligi prvaka 2025. godine, za neke pretvara u priliku za uništavanje imovine, i to ne samo u Parizu“, istakao je stručnjak.
Istovremeno, prema njegovoj ocjeni, sami protesti zbog stanja francuskog obrazovnog sistema i rasta troškova života djeluju sasvim opravdano. Cijene su od 2017. godine porasle za oko 25 posto.
Jesu li protestima upravljali iz Moskve?
U jeku masovnih nereda u Francuskoj otvorilo se još jedno pitanje: stoje li iza ove krize strani akteri?
Međutim, važno je ne miješati dvije različite stvari. Prvo, neka strana država mogla je organizirati same proteste ili nasilje. Drugo, strane informacijske mreže mogle su se uključiti tek nakon izbijanja protesta i pokušati dodatno unijeti haos u situaciju.
Za prvu tvrdnju zasad nema dokaza: sam Macron izjavio je da ne vidi naznake stranog miješanja u izbijanje protesta. Međutim, kako je naveo, nakon izbijanja nereda pojavila se vanjska „manipulacija informacijama“.
Upravo se tim pitanjem sada bave evropske obavještajne službe, piše Financial Times. Prema navodima tog lista, nalozi povezani s ranijim proruskim kampanjama širili su snimke nasilja i lažne informacije o dešavanjima u Francuskoj. Istraživač s instituta Sciences Po David Colon posebno ukazuje na mreže Storm-1516 i Matryoshka.
List je otkrio više od 15 lažnih videosnimaka za koje istraživači smatraju da su povezani s mrežom Matryoshka. Na njima su korištena vizuelna obilježja medija Le Monde, France 24 i Euronews. U jednom slučaju snimci protesta iz 2024. godine u Tbilisiju predstavljeni su kao snimci iz Francuske. Taj videozapis prikupio je gotovo šest miliona pregleda.
Macron je također skrenuo pažnju na ove videosnimke i komentare o situaciji u Francuskoj, zasnovane na videosnimcima generiranim pomoću umjetne inteligencije, nazvao „glupim“.
Međutim, Financial Times ističe da proruske mreže nisu stajale na početku protesta i da zasad nema dokaza da su utjecale na tok događaja. Evropske obavještajne službe također nisu pronašle konkretne dokaze da su ruski agenti direktno organizirali nasilje na ulicama.
„Ne može se isključiti mogućnost da iza dijela dešavanja stoje strani akteri kojima odgovara, blago rečeno, da Francuska bude u stanju nestabilnosti. To se može odvijati putem društvenih mreža ili širenjem lažnih vijesti na druge načine“, smatra Paul Smith.
Moskva je odbacila optužbe da je navodno umiješana u destabilizaciju situacije u nizu evropskih država.
„Takve apsurdne optužbe više niko nigdje ne shvata ozbiljno. Čak ni u samoj Evropi“, izjavio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Kakve veze s tim ima Netanyahu?
Rusija nije jedina zemlja koja se našla u središtu francuske informacijske krize.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponudio je vlastito objašnjenje nereda. Francuska se, prema njegovim riječima, suočila s „invazijom ekstremističkog islama“.
Nakon ove izjave Emmanuel Macron je, ne spominjući direktno Netanyahua, optužio strane lidere koji su „u predizbornom režimu“ da pokušavaju iskoristiti dešavanja u Francuskoj „na štetu Francuske“.
Bila je to očigledna prozivka izraelskog premijera, s obzirom na to da će se u Izraelu 27. oktobra održati parlamentarni izbori.
Odnosi Pariza i Tel Aviva već su opterećeni vlastitim sukobom. Francuska je u septembru 2025. godine priznala državu Palestinu, što je pokrenulo čitav niz priznanja drugih zemalja. Ovi potezi Pariza izazvali su oštro negodovanje u Izraelu.
Sada dio izraelskih političara pokušava povezati francusku migracijsku politiku, podršku Palestini i aktuelne nerede u jedinstven narativ.
Međutim, to još ne znači da je Izrael organizator krize u Francuskoj, objasnio je za TRT Russian Kamran Gasanov, doktor političkih nauka na Univerzitetu u Salzburgu i viši predavač na Ruskom univerzitetu prijateljstva naroda (RUDN) i Finansijskom univerzitetu pri Vladi Ruske Federacije.
Prema njegovim riječima, u slučaju Španije i izbjegličke krize u Ceuti bilo je mnogo više razloga za sumnju da je Benjamin Netanyahu bio umiješan.
„Na društvenim mrežama objavljeno je oko hiljadu postova u kojima su optuživani Mossad i Izrael. Smatram da se takve ocjene prije mogu pripisati emocijama i stereotipima nego pouzdanim činjenicama, kojih nema u javno dostupnim izvorima“, naglasio je stručnjak.
Ko onda stoji iza protesta?
Za sada je najkraći odgovor – sami Francuzi.
Protesti su počeli zbog nedovoljnog finansiranja obrazovnog sistema i nejednakosti u toj oblasti, ali su postepeno poprimili širi društveni karakter, objasnio je za TRT Russian Oscar Berglund, viši predavač na Univerzitetu u Bristolu.
„Prekomjerno policijsko nasilje tokom prvih sedmica izazvalo je snažno negodovanje i doprinijelo širenju protesta. Na kraju, riječ je o protestima protiv Macronove vlade, njene politike štednje i nasilja koje je francuska država spremna primjenjivati nad vlastitim građanima“, naglasio je stručnjak.
Francuske vlasti tvrde da su proteste iskoristili ultraljevičarski aktivisti iz grupe Black Bloc i grupe mladih pljačkaša. Tako je francuski premijer Sebastien Lecornu 20. oktobra optužio radikalne ultraljevičarske grupe da pripremaju „pobunjenički plan“.
Prvi sudski postupci, međutim, pokazuju veoma raznoliku sliku: među optuženima su studenti, radnici, nezaposleni, osobe koje su ranije osuđivane, ali i osobe bez ikakve kriminalne prošlosti.
Paul Smith ne isključuje mogućnost da su iza protesta stajale kriminalne grupe.
„Mogle su slati svoje ljude u gradove kako bi razvukle policijske snage i izazivale nerede u prodavnicama i supermarketima, ali i na drugim mjestima. Međutim, koliko ja razumijem, za napad na gradsku vijećnicu u Limogesu odgovornost se pripisuje ultraljevičarima“, dodao je sagovornik TRT Russian.
Međutim, pariska tužiteljica Laure Beccu pozvala je da se svi učesnici nereda ne svrstavaju među ultraljevičare, ističući da mnogi privedeni uopće nisu iznosili političke zahtjeve.
