Šef Direkcije za komunikacije Turkiye Burhanettin Duran odao je počast prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću povodom 23. godišnjice njegove smrti, ističući Izetbegovićevu borbu za nezavisnost i slobodu, kao i intelektualno naslijeđe utemeljeno na ljudskom dostojanstvu, pravdi i zajedničkom životu.

Istakao je da se s poštovanjem i sjetom prisjeća "mudrog lidera Alije Izetbegovića, koji je predvodio borbu Bosne i Hercegovine za nezavisnost i zalagao se za slobodu i čast svog naroda, vodeći se principima pravde, morala i čovječnosti, na godišnjicu njegove smrti".

"'Kralj mudrosti' Izetbegović je bio državnik koji je svom narodu davao nadu u ratu i opsadi, i veliki mislilac koji je dovodio u pitanje smisao čovječanstva, vjere, morala i civilizacije između Istoka i Zapada", napisao je Duran na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u.

Osim što je iza sebe ostavio nezavisnu domovinu, smatra Duran, "ostavio je u amanet moćno intelektualno naslijeđe usredotočeno na ljudsko dostojanstvo, volju za zajedničkim životom i pravdu".

Na današnji dan 2003. godine preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.