Njemačka stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja se protivi imigraciji, pobijedila je u nedjelju na drugim pokrajinskim izborima, ovoga puta u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, samo dvije sedmice nakon rekordne pobjede u Saskoj-Anhaltu.

Podrška konzervativnoj CDU stranci, koju predvodi Friedrich Merz, pala je ispod pet posto, zbog čega stranka prvi put nije uspjela ući u parlament jedne njemačke savezne pokrajine.

Carsten Koschmieder, istraživač koji se bavi AfD-om i desničarskim ekstremizmom na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, izjavio je da stranka bilježi rast na nacionalnom nivou, ali da je taj rast brži na istoku zemlje.

Prema njegovim riječima, pogoršanje socioekonomskih uslova u tim istočnim pokrajinama, ograničene investicije i visoka stopa nezaposlenosti doprinose tom trendu.

"Ljudi u istočnim pokrajinama više su pogođeni ekonomskom neizvjesnošću nego stanovnici drugih dijelova zemlje. Nemaju veliku ušteđevinu, a mnogi također smatraju da su nakon ujedinjenja izgubili gotovo sve", rekao je Koschmieder, misleći na ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke nakon pada Berlinskog zida.

Prema preliminarnim rezultatima, AfD je u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji osvojio 38,2 posto glasova, čime je više nego udvostručio svoj udio u odnosu na 16,7 posto iz 2021. godine. Merzov CDU pretrpio je težak poraz osvojivši 4,9 posto glasova, što je najlošiji rezultat te stranke u nekoj saveznoj pokrajini.

Koschmieder je istakao da su dugotrajni problemi – poput nedostatka ljekara, preopterećenosti škola i loših saobraćajnih veza – dodatno pogoršani ekonomskim posljedicama nedavnih međunarodnih kriza, što je pojačalo strah i gnjev usmjeren protiv Merza.

"Ljudi su veoma nezadovoljni kancelarom Merzom i njegovom koalicijskom vladom. Posebno u istočnoj Njemačkoj smatraju da savezna vlada ne obraća pažnju na njihove probleme, poput nezaposlenosti ili niskih penzija", rekao je on.

Koschmieder je istakao da, iako se glasa za parlamente saveznih pokrajina – pri čemu su lokalna pitanja i kandidati važni – mnogi glasači također žele poslati poruku Berlinu kažnjavanjem Merza.

Ta dinamika, prema njegovim riječima, doprinosi naglom rastu podrške stranci AfD.

U reprezentativnoj anketi javnog servisa ARD provedenoj prošle sedmice, 90 posto ispitanika u istočnoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija izjavilo je da je nezadovoljno Merzovom saveznom vladom.

AfD mijenja politički pejzaž Njemačke

Nedavni rast podrške AfD-u u istočnim pokrajinama odražava i trend na nacionalnom nivou. Iako je podrška u zapadnim pokrajinama i dalje znatno manja nego na istoku, stranka sada vodi na nacionalnom nivou.

Anketa agencije GMS, objavljena prošle sedmice, pokazala je da AfD na nacionalnom nivou uživa rekordnu podršku od 30 posto, čime za 10 procentnih poena nadmašuje Merzov savez CDU/CSU (koji ima 20 posto, što je najniži rezultat za konzervativce). Socijaldemokrati (SPD) lijevog centra imali su podršku od 11 posto.

Merzova koalicija sa SPD-om ne bi osigurala većinu da se izbori na nacionalnom nivou održavaju ove sedmice. Na saveznim izborima u februaru 2025. godine, CDU/CSU je osvojio 28,5 posto glasova, a AfD 20,8 posto.

Koschmieder je rekao da najnovije ankete ukazuju na promjene u političkom pejzažu Njemačke. Decenijama su CDU (desni centar) i SPD (lijevi centar) dominirali politikom u Berlinu i regijama, bilo kroz međusobne velike koalicije ili kroz vladanje u savezu s manjim strankama.

"Sada imamo novi politički pejzaž, s mnogo različitih stranaka koje u anketama bilježe podršku između pet i 15 posto", rekao je Koschmieder.

"Više ne djeluje realno da CDU ili SPD formiraju dvopartijske koalicije. Vjerovatnije će biti koalicije triju stranaka", dodao je, napominjući da će to otežati upravljanje i na saveznom i na pokrajinskom nivou te bi moglo dovesti do većih tenzija unutar koalicijskih vlada.

Uprkos naglom rastu popularnosti AfD-a na nacionalnom nivou i na istoku zemlje, druge stranke glavne struje isključile su svaku mogućnost saradnje ili koalicije zbog radikalnih stavova te stranke i zabrinutosti u vezi sa navodnim vezama nekoliko njenih vodećih ličnosti sa ekstremističkim grupama.

Međutim, neki konzervativni političari nedavno su počeli zagovarati promjenu te politike, tvrdeći da bi ulazak u vlast mogao približiti AfD političkom centru.

Hoće li AfD postati umjereniji?

Koschmieder smatra da je to malo vjerovatno.

"Za razliku od drugih krajnje desnih i desničarskih populističkih stranaka u Evropi, AfD postaje radikalniji. Izborni program za Saksoniju-Anhalt bio je možda najradikalniji koji su imali u posljednjih deset godina", rekao je on.

Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i italijanska premijerka Giorgia Meloni predvode desničarske stranke koje, barem prividno, nastoje djelovati umjerenije kako bi pridobile glasače centra, naveo je on.

"AfD to ne čini. Ipak, privlači sve više glasova, uglavnom zbog neuspjeha etabliranih demokratskih stranaka."

Koschmieder je istakao da plan AfD-a o "remigraciji" nije usmjeren samo na tražioce azila čiji su zahtjevi odbijeni, već i na sirijske izbjeglice koje imaju zakonsko pravo na boravak i rad.

Dennis Hohloch, zastupnik AfD-a u Brandenburgu, izjavio je prošlog mjeseca da Njemačkoj nije potrebno 80 miliona stanovnika i da može funkcionisati i sa 60 miliona, izjava koju su kritičari protumačili kao poziv na masovne deportacije koje bi mogle obuhvatiti čak i osobe s njemačkim pasošem.

Koschmieder je napomenuo da se AfD tokom kampanje u Saksoniji-Anhaltu zalagao za lakše dobijanje dozvola za određene vrste oružja, te se protivio tome da se politička uvjerenja ili klasifikacija "desničarskog ekstremiste" koriste kao osnov za odbijanje ili oduzimanje tih dozvola.

Kako bi etablirane stranke mogle zaustaviti uspon AfD-a

Njemačka obavještajna služba za unutrašnju sigurnost već dugo prati stranku AfD, koja se protivi imigraciji, kao i njene pojedine članove, zbog sumnji na antidemokratske ciljeve i aktivnosti.

U nekim saveznim pokrajinama, regionalni ogranci AfD-a klasifikovani su kao "dokazane desničarske ekstremističke organizacije", pri čemu nadležne službe navode da dijelovi stranke promovišu rasističko i etničko poimanje nacionalnog identiteta, što je nespojivo s demokratskim ustavnim poretkom zemlje.

Uprkos upozorenjima sigurnosnih službi i lidera etabliranih stranaka, birači nastavljaju podržavati AfD, što je potaklo raspravu o tome trebaju li te stranke promijeniti svoju strategiju kampanje.

Koschmieder je rekao da je jedan od najvećih propusta stranaka desnog i lijevog centra njihova nesposobnost da se pozabave strahovima građana i pruže im osjećaj sigurnosti.

"Dešavaju se velike promjene uslijed globalizacije, razvoja vještačke inteligencije i sličnih faktora. Ljudi su zabrinuti", zaključio je on.

"Vlada bi trebala otkloniti zabrinutost građana. Trebala bi im poručiti da osigurava mrežu socijalne zaštite koja će im pružiti podršku. Trebala bi se pozabaviti vrtoglavim rastom cijena stanarina. To je prva stvar koju treba učiniti."

Kao drugo, rekao je, Merz bi trebao promijeniti svoju komunikacijsku strategiju. Umjesto davanja obećanja koja ne može ispuniti i naknadnog traženja izgovora, trebao bi se fokusirati na konkretne rezultate i obavezati se samo na ono što realno može ostvariti.

"Obećava toliko toga za šta svi znamo da ne može ispuniti. To je veoma loša politika koja samo pojačava frustraciju", rekao je.

Koschmieder je naveo da je još jedan propust to što Merz i njegove kolege iz CDU-a previše govore o imigraciji, što je kontraproduktivno i dodatno jača podršku desničarskoj stranci AfD.

"Ako se Merz i njegovi konzervativci fokusiraju na druga pitanja, poput ekonomske situacije, infrastrukture i stambene problematike, te ponude rješenja za te probleme, to će dovesti AfD u tešku situaciju", rekao je.

"Jer AfD nema odgovore na te teme."