Sve veći broj evropskih zemalja kreće ka ograničavanju pristupa maloljetnika društvenim mrežama uslijed rastuće zabrinutosti zbog utjecaja online platformi na mentalno zdravlje i dobrobit mladih.

Od Grčke do Francuske, vlade ili izrađuju ili unapređuju zakone koji bi ograničili pristup korisnicima mlađim od 15 ili 16 godina.

Iako se pristupi razlikuju, smjer je sve jasniji - strože kontrole, jača provjera dobi i veća odgovornost tehnoloških kompanija.

Grčka je među posljednjima koje su djelovale. Premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je u srijedu da će maloljetnicima mlađim od 15 godina biti zabranjeno korištenje društvenih mreža počevši od januara 2027. godine, povezujući odluku sa naučnim dokazima o anksioznosti, poremećaju sna i dizajnu platformi koji izaziva ovisnost.

Pozvao je na uspostavljanje sistema na nivou cijele Evrope za provjeru dobi korisnika, tvrdeći da sama nacionalna pravila možda neće biti dovoljna u digitalnom okruženju bez granica.

Francuska napreduje sa sličnim mjerama, ali u kraćem vremenskom okviru. Zastupnici su već podržali planove za zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, iako se detalji još uvijek pregovaraju između dva doma parlamenta.

Predsjednik Emmanuel Macron rekao je da želi da ograničenja budu na snazi ​​do početka sljedeće školske godine u septembru, uz stroža ograničenja korištenja pametnih telefona u školama.

U Španiji je vlada predložila još viši prag. Premijer Pedro Sanchez pozvao je na zabranu za osobe mlađe od 16 godina, opisujući današnje online okruženje kao "digitalni Divlji zapad".

Prijedlozi uključuju strože obaveze platformi da provjere dob korisnika, kao i novo zakonodavstvo usmjereno na širenje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom bez pristanka.

Austrija planira spriječiti djecu mlađu od 14 godina da otvaraju račune na društvenim mrežama, dok je Portugal već uveo pravila koja zahtijevaju roditeljski pristanak za korisnike mlađe od 16 godina.

Danska, u sjevernoj Evropi, i Slovenija, u centralnoj Evropi, razmatraju slična ograničenja.

Pojavljuju se i nove inicijative. U Irskoj se vlada priprema uvesti starosnu granicu kao dio predstojeće Strategije za digitalnu i umjetnu inteligenciju, koja je trenutno u postupku razmatranja od strane kabineta.

Prema javnom emiteru RTE, plan će uključivati ​​nacrt zakona kojim se ograničava korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, sa snažnim fokusom na sigurnost na internetu.

Poljska zauzima sličan, iako drugačiji, pristup. Vlasti su najavile zabranu korištenja mobilnih telefona u školama za učenike mlađe od 16 godina, koja bi trebala stupiti na snagu 1. septembra. Ministrica obrazovanja Barbara Nowacka izjavila je da ovaj potez Poljsku svrstava među zemlje koje žele ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima i izloženost djece društvenim mrežama.

Prema javnom emiteru TVP World, ova mjera je dio šire zakonodavne reforme koja se opisuje kao ključna za obrazovni sistem.

Njemačka i Italija su do sada zauzele oprezniji pristup. Obje zemlje već zahtijevaju roditeljsku dozvolu za mlađe korisnike, ali su u toku diskusije o tome da li su potrebna stroža pravila.

U Njemačkoj se očekuje da će komisija koju podržava vlada objaviti prijedloge kasnije ove godine.

U međuvremenu, Velika Britanija ima pilot program koji uključuje oko 300 tinejdžera kako bi se ispitalo kako ograničenja poput dnevnih ograničenja vremena provedenog pred ekranima, ograničenja aplikacija i noćnog policijskog sata utiču na dobrobit. Zvaničnici kažu da će nalazi pomoći u oblikovanju buduće politike.

Na evropskom nivou također postoje znaci koordinacije.

Evropski parlament je pozvao na minimalnu dob od 16 godina za samostalan pristup društvenim mrežama, dok će mlađim tinejdžerima biti dozvoljeno korištenje platformi uz roditeljski pristanak. Također je izražena zabrinutost zbog funkcija poput beskonačnog skrolovanja, za koje kritičari kažu da podstiču prekomjernu upotrebu.

Prošlog decembra, Australija je uvela ono što se široko smatra prvom nacionalnom zabranom društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Zakon zahtijeva od platformi, uključujući Instagram, TikTok i Snapchat, da spriječe maloljetnike da kreiraju ili održavaju račune, a kompanije se suočavaju sa značajnim kaznama ako se ne pridržavaju pravila.

Australijski model čvrsto stavlja odgovornost na tehnološke firme, a ne na roditelje. Rani izvještaji sugeriraju da su milioni računa povezanih s maloljetnim korisnicima uklonjeni, iako provođenje zakona nije bilo jednostavno.

Provjera dobi bez prikupljanja osjetljivih ličnih podataka ostaje tehnički izazov i postoji zabrinutost da bi mladi korisnici mogli pronaći načine da zaobiđu pravila.