Predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan pozvao je u srijedu razvijene zemlje da preuzmu veću odgovornost za smanjenje emisija i osiguravanje klimatskog finansiranja, naglašavajući da sredstva moraju postati pristupačnija, predvidljivija i prilagođenija potrebama pojedinih zemalja.
"Razvijene zemlje, koje su kroz historiju potrošile globalni budžet za emisije ugljika, trebale bi preuzeti veću odgovornost za smanjenje emisija i finansiranje", rekao je Erdogan na otvaranju Samita lidera COP31 u turskoj južnoj provinciji Antaliji.
Upozorio je da se svijet suočava sa sve većim izazovima, uključujući globalno zagrijavanje, gubitak biodiverziteta, prekomjernu potrošnju prirodnih resursa, prijetnje sigurnosti hrane i sve razornije katastrofe povezane s klimatskim promjenama.
Erdogan je pozvao na bolji pristup finansiranju, tehnologiji i mogućnostima za izgradnju kapaciteta, posebno za najmanje razvijene zemlje i male ostrvske države u razvoju.
"Kao primarnu odgovornost postavili smo zadatak da potrebe pacifičkih zemalja učinimo vidljivijim i stavimo ih u prvi plan", rekao je on.
Govoreći o klimatskim obavezama Turkiye, Erdogan je naveo da zemlja provodi dekarbonizaciju u različitim sektorima, od energetike i industrije do transporta i poljoprivrede, čineći zelenu tranziciju prioritetom u cijeloj svojoj ekonomiji.
"Naša civilizacija počiva na poštovanju prirode, a Zemlja je sveti emanet koji se mora zaštititi i očuvati", dodao je.
Ponovio je posvećenost Turkiye postizanju nulte neto emisije do 2053. godine, ističući da se pitanja zaštite okoliša integrišu u razvojno planiranje i politike energetske sigurnosti.
Osvrćući se na inicijativu "Nulti otpad" (Zero Waste), pokrenutu 2017. godine, Erdogan je izjavio da je stopa reciklaže u Turskoj porasla sa oko 13 na gotovo 40 posto do kraja 2025. godine.
Rekao je da zemlja teži postizanju konkretnog napretka u deset prioritetnih oblasti, uključujući tranziciju ka čistoj energiji, koncept "nulti otpad", sigurnost hrane, industrijalizaciju, gradove otporne na klimatske promjene i zaštitu okeana.
Dodao je da Turkiye u narednoj deceniji također planira povećati potrošnju električne energije za 50 posto, prepoloviti rast količine nastalog otpada te proširiti upotrebu cirkularnih materijala u industriji.
Govoreći o Gazi, Erdogan je osudio izraelske napade, navodeći da su, pored gubitka ljudskih života, uzrokovali i ogromno uništenje okoliša.
"Kao što sam naglasio u svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, ono što se dogodilo u Gazi nije samo genocid, već i ekocid", rekao je on.
Ukazao je na uništavanje stoljetnih stabala maslina, kontaminaciju tla i vode, te pretvaranje čitavih gradova u ruševine.
Erdogan je skrenuo pažnju na pogoršanje humanitarne krize uslijed obilnih padavina i poplava u ovoj enklavi, navodeći da su desetine hiljada šatora i skloništa završili pod vodom, dok je infrastruktura pretrpjela široko rasprostranjeno uništenje.
"Stotine hiljada naše braće i sestara u Gazi, koji nemaju krov nad glavom, a posebno nevina djeca koja drhte od hladnoće, bore se za opstanak u vodi, u zimskim uslovima, često bez svojih roditelja", rekao je.
Erdogan je naglasio da niko ko je svjedočio ovoj situaciji ili je svjestan nje ne može izbjeći odgovornost.
Pozvao je na hitnu dostavu humanitarne pomoći Gazi, okončanje njene izolacije i prekid patnji kojima su izloženi Palestinci.
"Pokazivanje moći kroz patnju djece u Gazi, iskreno govoreći, znak je slabosti, nemoći i, prije svega, nedostatka savjesti", poručio je Erdogan.
Na kraju je naglasio da je od ključne važnosti budućim generacijama ostaviti čistiji, zeleniji i pravedniji svijet, prije nego što planeta postane nepodesna za život.
