Prirodne katastrofe su prisilile 45 miliona ljudi da napuste svoje domove unutar svojih zemalja u 2024. godini, saopštile su Ujedinjene nacije u ponedjeljak, ističući rastuću ljudsku cijenu klimatskih promjena.

Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), poplave, suše, požari i ekstremne vrućine svake godine tjeraju milione ljudi iz njihovih domova.

Samo u 2024. godini, katastrofe su uzrokovale gubitke od preko 207 milijardi eura.

Iza ovih brojki stoje poljoprivrednici čiji su domovi uništeni i djeca čije škole više ne postoje.

"Svaka zajednica zaslužuje priliku da se prilagodi i izgradi sigurniju budućnost, ali za mnoge su utjecaji već preteški", rekla je zamjenica generalnog direktora IOM-a Ugochi Daniels na visokom nivou Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) u brazilskom Belemu.

"Ali kada postane nemoguće ostati, ljudi moraju biti u mogućnosti da se kreću sigurno i dostojanstveno. To je ono na čemu radimo, praktična rješenja koja štite živote i jačaju zajednice", dodala je.

U 2024. godini, IOM je podržao preko 875.000 ljudi da se oporave od katastrofa i pomogao je više od 100.000 zajednica da se pripreme za buduće klimatske šokove.

Dodatno, novi izvještaj Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) otkrio je da ekstremni vremenski uslovi više puta raseljavaju stanovništvo pogođeno sukobima.

Do sredine 2025. godine, 117 miliona ljudi je prisiljeno da napusti svoje domove zbog rata, nasilja i progona, a tri od četiri žive u zemljama koje su visoko izložene opasnostima povezanim s klimom.

Samo katastrofe povezane s vremenskim uslovima uzrokovale su procijenjenih 250 miliona internih raseljavanja u posljednjoj deceniji, otprilike 70.000 dnevno.

"Širom svijeta, ekstremni vremenski uslovi dovode u veći rizik sigurnost ljudi. Oni ometaju pristup osnovnim uslugama, uništavaju domove i egzistenciju i prisiljavaju porodice, mnoge od kojih su već pobjegle od nasilja, da ponovo bježe", rekao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi u saopštenju.

Izvještaj UNHCR-a ističe da krhke i konfliktom pogođene zemlje koje primaju izbjeglice primaju samo dio potrebnog finansiranja za klimu, ostavljajući milione nezaštićenim.

U izvještaju se upozorava da će gotovo sva postojeća izbjeglička naselja doživjeti neviđeno povećanje ekstremnih vrućina. Do 2050. godine, najtopliji izbjeglički kampovi mogli bi se suočiti s gotovo 200 dana opasnog toplotnog stresa godišnje.