Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je u subotu Izrael da odmah prekine napade i poštuje plan primirja za Pojas Gaze koji je predložio američki predsjednik Donald Trump.
"Odgovor Hamasa na plan predstavlja konstruktivan i značajan korak ka postizanju trajnog mira", napisao je Erdogan na platformi društvenih medija X, sa sjedištem u SAD-u.
"Kao Turkiye, nastavit ćemo se svim svojim sredstvima truditi da pregovori donesu najkorisniji ishod za palestinski narod i da se rješenje o dvije države, koje podržava međunarodna zajednica, provede u djelo", poručio je.
Turski predsjednik dodao je da se neophodni koraci moraju poduzeti bez odlaganja kako bi se osigurala dostava humanitarne pomoći Gazi i postigao trajni mir.
"Ovaj genocid, ova sramotna slika koja je duboko povrijedila globalnu savjest, sada mora doći kraju", dodao je.
Hamas je ranije objavio svoj formalni odgovor na Trumpov plan, u kojem je odobrio oslobađanje svih izraelskih talaca, isporuku tijela preminulih i predaju uprave Gaze nezavisnom tehnokratskom palestinskom tijelu.
Ranije u petak, Trump je dao Hamasu rok do 18 sati da odobri njegov plan.
Plan ima za cilj pretvoriti Gazu u zonu bez oružja, s prelaznim mehanizmom upravljanja kojim će direktno nadgledati Trump putem novog međunarodnog tijela zaduženog za praćenje provedbe.
Uključuje oslobađanje svih izraelskih talaca koje drži Hamas u roku od 72 sata od odobrenja, u zamjenu za oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.
Plan nalaže prekid neprijateljstava, razoružavanje svih naoružanih grupa u Gazi i postepeno povlačenje Izraela iz ratom razorene obalne enklave, kojom će upravljati tehnokratska vlast pod nadzorom međunarodnog tijela na čelu s američkim predsjednikom.
Izrael održava blokadu Gaze, u kojoj živi skoro 2,4 miliona ljudi, skoro 18 godina. Pooštrio je opsadu u martu kada je zatvorio granične prijelaze i blokirao isporuku hrane i lijekova, gurajući enklavu u glad.
Od oktobra 2023. godine, izraelsko bombardovanje je ubilo skoro 66.300 Palestinaca, većinom žena i djece. UN i grupe za ljudska prava više puta su upozoravale da enklava postaje nenastanjiva, a glad i bolesti se brzo šire usred masovnih raseljavanja.
