Alternativni svjetski poredak Pekinga: Multilateralizam kao kineski odgovor SAD-u
Dok Kina poziva na multilateralne reforme na Generalnoj skupštini UN-a, može li njena vizija globalnog upravljanja ponuditi održivu alternativu poretku predvođenom SAD-om?
Na Generalnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kineski premijer Li Qiang upozorio je da obnova „mentaliteta Hladnog rata“ i jednostrani pokušaji moći vode svijet ka sve većim podjelama, što je dodatno naglasilo rivalstvo Pekinga i Washingtona.
Pozvao je na jaču multilateralnu saradnju, reforme kojima bi se pojačao glas zemalja u razvoju i obećao novo finansiranje za Globalni jug. Li tvrdi da ova alternativna vizija nudi mirniji, inkluzivniji i prosperitetniji međunarodni poredak.
Na taj način, Kina se pozicionirala kao istaknuta alternativa vođenju globalne uprave predvođene SAD-om.
Decenijama su naučnici raspravljali hoće li se Kina potpuno integrirati u postojeći međunarodni poredak, često nazivan „Klub zapada“.
Zemlje u razvoju često su bile na marginama međunarodnog poretka, osjećajući se zapostavljeno zbog ograničenog predstavljanja i utjecaja.
Njihovo nezadovoljstvo poticalo je pozive na reforme.
Kina se pozicionira kao branitelj „istinskog multilateralizma“ i Globalnog juga, pozivajući na reforme koje bi zemljama u razvoju dale snažniji glas u međunarodnim institucijama.
„Samo kada se sve zemlje, velike ili male, tretiraju kao jednake i kada se praktikuje istinski multilateralizam, prava i interesi svih strana mogu biti bolje zaštićeni“, rekao je kineski premijer Li Qiang u svom govoru na Generalnoj skupštini UN-a.
U praksi, Kina promoviše vlastiti okvir, poput Globalne inicijative za razvoj, Globalne inicijative za sigurnost, Globalne inicijative za civilizaciju i Globalne inicijative za upravljanje.
Ove inicijative predstavljaju kontramodul ili dopunu institucijama predvođenim SAD-om.
Na Generalnoj skupštini UN-a, kineski premijer je također ponovio izjave sa samita ASEAN-Kina-GC 2025, osuđujući „blokovsku politiku“ i „hegemonijsko ponašanje“.
On je istakao da ratovi carinama i unilateralne taktike ugrožavaju međunarodni poredak i potkopavaju rast.
Naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju niza uvoznih carina dovela je globalnu ekonomiju u neizvjesnost.
Umjesto toga, Li je pozvao na otvorenost, razvoj i saradnju među različitim civilizacijama:
„Samoizolacija ne može donijeti održivi razvoj. Samo kroz otvorenost i saradnju možemo pojačati zamah razvoja.“
Ovaj pristup se proteže i izvan trgovine.
Kina sada usvaja širi pristup multilateralizmu, baveći se pitanjima kao što su klimatske promjene, sigurnost hrane, digitalno upravljanje i razvoj ljudi.
Time Li nastoji predstaviti Kinu kao konstruktivnu silu u međunarodnoj politici, promovišući vlastite kineske inicijative za razvoj i sigurnost kao modele za saradnju.
Najavio je stvaranje Kina-UN Globalnog fonda za razvoj Jug-Jug za podršku razvoju zemalja Globalnog juga, s početnim doprinosom od 10 miliona dolara, kao i planove za globalni centar za održivi razvoj u Šangaju radi daljeg unapređenja implementacije Agenda 2030 Ujedinjenih nacija za održivi razvoj.
Ovi potezi nisu samo čin dobročinstva.
Oni su dio šireg kineskog napora da stekne utjecaj među zemljama u razvoju i preoblikuje multilateralne institucije kako bi odražavale nezapadne prioritete.
Reforma ili rivalstvo?
Kontrast sa Sjedinjenim Državama je očigledan. Donald Trump, naprimjer, kritizovao je UN zbog pomoći tražiocima azila i klimatsku politiku drugih zemalja, uključujući Kinu, optužujući ih da proizvode više CO2 nego sve ostale razvijene zemlje svijeta, prikazujući instituciju kao neefikasnu i neprijateljski nastrojenu prema američkim interesima.
Li je, za razliku od toga, predstavio Kinu kao mirnu, otvorenu i kooperativnu državu.
Zemlju koja je spremna izgraditi zajednicu kako bi očuvala centralnu ulogu UN-a kao ključne institucije globalnog upravljanja.
Rivalstvo između SAD-a i Kine i dalje se odvija na sceni globalnog upravljanja.
Peking nastoji prikazati sebe kao branitelja „istinskog multilateralizma“ i Globalnog juga protiv unilateralizma i protekcionizma Washingtona.
Kroz inicijative fokusirane na razvoj, digitalizaciju i održivost, Kina se ne samo pozicionira kao alternativa vođstvu SAD-a, već i kao zagovornik različitih modela međunarodne saradnje.
„Kina se nada da će raditi s ostatkom svijeta na očuvanju ideala UN-a, promovisanju duha multilateralizma, [...] napredovanju ka uzvišenom cilju izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo i učiniti naš svijet harmoničnijim i ljepšim mjestom“, rekao je kineski premijer Li Qiang u svom govoru na Generalnoj skupštini UN-a.
Hoće li Kina moći održati svoja obećanja o izgradnji „harmoničnijeg i inkluzivnijeg“ međunarodnog poretka u ovim izazovnim vremenima, ostaje da se vidi.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.