Broj kompanija koje su zatvorene u Njemačkoj dostigao je skoro 190.000 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od deset posto u odnosu na prethodnu godinu, jer su ekonomske neizvjesnosti, visoki troškovi i nedostatak kvalifikovane radne snage pokrenuli uzlazni trend.
Sandra Gottschalk, autorica izvještaja Centra za evropska ekonomska istraživanja Leibniz, izjavila je da su američke carinske politike, konkurencija kineskog uvoza i rastući troškovi energije i osoblja podstakli ovaj negativan trend, prema zajedničkom izvještaju Instituta ZEW i Creditreforma.
Gottschalk je napomenula da su zatvorena i preduzeća sa srednjim kreditnim rejtingom, što pokazuje da su kompanije prestale s radom prije nego što su se suočile s ozbiljnim finansijskim poteškoćama.
Ugostiteljski sektor je doživio najveći porast zatvaranja, skočivši za 15 posto na približno 15.000 preduzeća u 2025. godini.
Građevinska i proizvodna industrija su također značajno pogođene, s 24.000, odnosno 11.000 zatvaranja.
Oko 11.000 zdravstvenih preduzeća je zatvoreno, a zatvaranje medicinskih ordinacija poraslo je za 23 posto na 5.500 zbog odlaska ljekara u penziju bez nasljednika.
Energetski intenzivne industrije pokazale su blagi oporavak jer je broj zatvaranja neznatno opao, ali stručnjaci očekuju da će posljedice rata u Iranu povećati broj zatvaranja u 2026. godini.
Formalne insolventnosti činile su samo 13 posto svih zatvaranja, dok su dobrovoljna zatvaranja i neaktivne kompanije činile veliku većinu.
Penzionisanje je dovelo do 29 posto dobrovoljnih zatvaranja u 2025. godini među porodičnim preduzećima kojima upravljaju vlasnici, dok se zemlja suočavala s demografskim promjenama.
Patrik-Ludwig Hantzsch, glasnogovornik Creditreforma, rekao je: "Broj preduzeća koja napuštaju tržište značajno raste. Velike kompanije i korporativne grupe trenutno dominiraju vijestima."
Međutim, broj malih i srednjih preduzeća koja tiho nestaju je mnogo veći, dodao je.

















