Bez rješenja pitanja državne imovine u BiH nemoguće realizirati projekat Južne gasne interkonekcije
Resorni ministar u Vladi FBiH Vedran Lakić izjavio je da zakonske izmjene i podrška američkog investitora AAFS-a otvaraju put strateškom projektu gasovoda, ali da problem državne imovine ostaje ključna prepreka.
Ministar energije, rudarstva i industrije bh. entiteta Federacija BiH Vedran Lakić istakao je na konferenciji za medije da bez rješenja pitanja državne imovine projekat gradnje gasovoda Južne interkonekcije neće moći biti realiziran, uprkos pokrenutom procesu zakonskih izmjena i interesu američkog investitora.
Lakić je podsjetio da je zakon o južnoj interkonekciji prvi put usvojen u Zastupničkom domu 2021. godine, ali da tada nije prošao u Domu naroda.
“Oba doma parlamenta Federacije BiH dala su podršku ovom projektu u januaru 2025, ali implementacija nije pokrenuta zbog nedostatka apsolutne političke volje. To je bio glavni razlog zašto projekt nije pokrenut“, kazao je ministar.
On je dodao da je američka kompanija AAFS izrazila interes za izgradnju gasovoda i gasnih elektrana.
“Političke partije koje čine većinu u parlamentu FBiH dogovorile su u novembru prošle godine da se maksimalno pristupi projektu i da se direktno u zakon uvrsti ime kompanije koja je iskazala interes. Za nas je to bilo prvi put da uvodimo takvu odredbu. Nakon detaljnih analiza i konsultacija dobili smo pozitivno mišljenje da se to može uraditi“, rekao je Lakić.
Ministar je naglasio da je Vlada FBiH nedavno usvojila tekst zakona i da su u njemu dodani novi gradovi na trasu gasovoda, uključujući Grude, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Čapljinu, te pravac od Kladnja prema Tuzli.
“Smatrali smo da trebamo iskoristiti priliku i uvrstiti taj dio za gasifikaciju Tuzlanskog kantona i da dovodimo gas do Termoelektrane u Tuzli. U zakonu je upisano direktno ime firme AAFS, a interesi Vlade FBiH su zaštićeni“, istakao je ministar.
Lakić je naglasio da će parlament naredne sedmice razmatrati zakon i da je ključna radnja zaključenje ugovora između Federacije BiH i američke kompanije AAFS.
“Služit ćemo se Zakonom o koncesijama kao osnovom za sklapanje ugovora i biće uključen veći broj pravnika kako bismo zaštitili interese obje strane. U zakonu smo predvidjeli rok od 30 dana od stupanja na snagu“, kazao je.
Poseban fokus Lakić je stavio na pitanje državne imovine.
“Državna imovina još nije riješena, i ako se to ne riješi, projekt se neće ni desiti. Volio bih da se pitanje državne imovine riješi u cjelosti, a ne samo u vezi sa ovim projektom. Nismo htjeli čekati, možda nas i ovaj projekt natjera da riješimo problem. Ukoliko ne budu svi spremni, projekt se neće ni realizirati“, upozorio je.
Ministar je dodao da zakon omogućava mnogo kraću proceduru implementacije projekta i da je jedna od motivacija i odluka Evropske unije da od 1. januara 2028. godine na području BiH ne može biti ruskog gasa.
“Ovo će biti jedna vrsta novine u zakonima, ali će postati model svih budućih infrastrukturnih projekata u FBiH“, rekao je Lakić.
Na pitanje o potencijalnim potrošačima, Lakić je pojasnio da bi bez velikih potrošača cijena gasa bila astronomska.
“Nama trebaju veliki potrošači da bi se cijena snizila, a to su gasne elektrane, naša privreda i građani. Gasovod do Kakanja elektrane imamo, a do Tuzle nema. Plan je da gasifikujemo krak do Tuzle, a imamo i plan sjevernog kraka za šire područje te regije BiH. Imaćemo AAFS i BH-Gas kao dva transportera koji će se smjenjivati po krakovima gasovoda“, rekao je i dodao da će ovaj projekat dodatno ojačati kompaniju BH-Gas kojoj ostaje postojeći gasovod.
Joseph Flynn, čelnik AAFS Infrastructure and Energy, izjavio je da u BiH dolaze kao transparentna i ugledna kompanija.
“Pridajemo veliki značaj ovom investicijskom projektu. Zadovoljstvo je biti ovdje i govoriti o ovom velikom i iznimno važnom projektu za građane BiH, za region i SAD. Energetska sigurnost je nacionalna sigurnost, zato je ovaj projekt prioritetan za Trumpovu administraciju (američki predsjednik, Donald Trump). Iznimno je što će ovaj projekt zbližiti narode BiH i SAD-a“, rekao je.
Jesse Binnall, drugi čelnik AAFS-a, dodao je da projekt dolazi u historijskom trenutku.
“Dolazi u historijskom trenutku kada se fudbalski nacionalni tim BiH sprema za dolazak u Ameriku na Svjetsko prvenstvo. Nadamo se da će i ovaj projekt biti pobjeda“, poručio je.
Amer Bekan, direktor AAFS BiH i član Uprave matične kompanije, zahvalio je vlastima Federacije BiH na podršci u pokretanju implementacije projekta.
“Ovo je jedna od najvećih američkih investicija u Evropi, oko 1,5 milijardi dolara. Projekt će otvoriti vrata drugim američkim kompanijama i zapošljavanju ljudi. Imamo podršku vlasti i međunarodne zajednice“, rekao je.
Projekat Južne interkonekcije vidi se kao ključan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju izvora gasa u BiH. Vlada entiteta predložila je da izgradnju i upravljanje plinovodom preuzme američka kompanija AAFS, koja će povezati BiH s plinskim sistemom Hrvatske i LNG terminalom na otoku Krku. Ambasada SAD-a u Sarajevu podržala je inicijativu i naglasila da BiH čini korak ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa SAD-om.