Oko 1,7 miliona birača u istočnoj njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt u nedjelju bira novi pokrajinski parlament, dok krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) vodi u anketama i nada se da će prvi put formirati pokrajinsku vladu.
Birališta su otvorena u 8 sati, a zatvaraju se u 18 sati po lokalnom vremenu. Prve projekcije bit će objavljene tek nakon zatvaranja birališta.
Politički analitičari očekuju veću izlaznost nego na izborima 2021. godine, a čak i mala promjena podrške mogla bi odlučiti hoće li AfD osvojiti većinu u parlamentu.
Prema posljednjem istraživanju javnog servisa ZDF, provedenom od 1. do 3. septembra, AfD ima podršku 41 posto birača, dok je Demokršćanska unija CDU kancelara Friedricha Merza na 23 posto.
Socijalistička Ljevica ima 11,5 posto, Socijaldemokratska stranka (SPD) 8,5 posto, Zeleni šest posto, ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW) četiri posto, a liberalne Slobodne demokrate (FDP) tri posto.
AfD, koji vodi kampanju protiv migracija i obećava početak masovnih deportacija, predvodi u anketama i nada se formiranju pokrajinske vlade.
To bi bila prva krajnje desna pokrajinska vlast u Njemačkoj od 1949. godine, nakon pada nacističkog režima i osnivanja Savezne Republike Njemačke.
Stranka je gotovo udvostručila podršku u Saksoniji-Anhaltu u posljednjih pet godina. Na izborima 2021. godine osvojila je 20,8 posto glasova.
Mnogi posmatrači porast podrške pripisuju Ulrichu Siegmundu, kandidatu AfD-a za pokrajinskog premijera.
Ovaj 35-godišnji političar predstavlja se kao kandidat promjena te je već predstavio program vlade i plan za prvih 100 dana mandata.
Obećao je da će osobe bez reguliranog pravnog statusa protjerivati od prve minute, povećati broj objekata za pritvor prije deportacije s nekoliko desetaka na nekoliko stotina te tražiteljima azila omogućiti rad ili im uskratiti socijalna davanja.
Siegmundov najbliži rival je pokrajinski premijer iz CDU-a Sven Schulze.
Ovaj 47-godišnji konzervativac preuzeo je funkciju u januaru nakon što je dugogodišnji lider Reiner Haseloff odstupio poslije gotovo 15 godina na vlasti.
CDU u Saksoniji-Anhaltu vlada s različitim koalicionim partnerima više od dvije decenije.
Ankete nekoliko instituta daju AfD-u između 40 i 43 posto podrške, što je daleko ispred rivala.
Međutim, osvajanje prvog mjesta automatski ne znači i kontrolu nad pokrajinskim parlamentom.
Mandati se dodjeljuju samo strankama koje pređu izborni prag od pet posto i osvoje zastupljenost u pokrajinskom parlamentu. Broj manjih stranaka koje uspiju ući u parlament mogao bi odlučiti hoće li vodeća stranka imati dovoljno mandata za većinu.
Politički analitičari očekuju pat-poziciju nakon nedjeljnih izbora ukoliko AfD ne osvoji većinu u parlamentu.
Merzov CDU isključio je svaku koaliciju ili saradnju s AfD-om, pozivajući se na djelovanje te stranke i nalaze obavještajnih službi prema kojima je ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu potvrđena krajnje desna ekstremistička organizacija.
I druge etablirane stranke zauzele su isti stav.
Ukoliko AfD ne osvoji većinu, u Magdeburgu bi sedmicama mogli trajati pregovori o tome ko će postati pokrajinski premijer.
Najčešće se spominje mogućnost manjinske vlade predvođene CDU-om, uz podršku Socijaldemokrata i eventualno Zelenih, koja bi opstajala zahvaljujući glasanju o pojedinačnim pitanjima.
Schulze je rekao da neće dozvoliti da njegova vlada zavisi od Ljevice.
Očekuje se da će nedjeljni izbori imati posljedice i na nacionalnu politiku, iako malo posmatrača očekuje prijevremene savezne izbore.
Snažan rezultat AfD-a i slabiji rezultat CDU-a mogli bi ponovo otvoriti pitanje Merzovog položaja unutar njegove stranke.
Prema posljednjoj anketi javnog servisa ARD, čak 83 posto birača s pravom glasa izjavilo je da je nezadovoljno Merzom, dok je 13 posto reklo da je zadovoljno, što je najniži zabilježeni nivo podrške jednom aktuelnom kancelaru.
Unutrašnja borba za liderstvo u CDU-u ne bi automatski dovela do pada savezne vlade.
Ukoliko pritisak primora Merza da podnese ostavku, parlament bi mogao izabrati novog kancelara bez raspuštanja Bundestaga.
