Mimohodom sjećanja i svjetlosnom projekcijom cvijeta "Sjećanje" na Zagrebačkim fontanama u petak je navečer u glavnom gradu hrvatske obilježena 31. godišnjica genocida u Srebrenici, u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

Građani su se od 20 sati okupljali na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje su im podijeljene bijele majice s motivom cvijeta Srebrenice.

Kolona od nekoliko stotina građana se potom, na čelu sa saborskim zastupnikom Arminom Hodžićem, dostojanstveno i u tišini kretala od Trga bana Jelačića Ulicom Hrvatske bratske zajednice prema Zagrebačkim fontanama, simbolično podsjećajući na kolone smrti kroz koje su Srebreničani prošli u srpnju 1995. godine.

Na vodenom zidu Zagrebačkih fontana potom je projiciran cvijet Srebrenice s natpisom "Srebrenica 1995. — Da se ne zaboravi/Zagreb Srebrenici".

Cvijet "Sjećanje" simbol je borbe protiv genocida i masovnih stradanja: bijela boja latica predstavlja stradanje nevinih, zelena boja u središtu cvijeta nadu, a 11 latica simbolizira dan tragedije, 11. jula 1995. godine.

Mimohodom sjećanja zaokruženo je obilježavanje godišnjice u glavnom gradu Hrvatske, koje je ranije tijekom dana obuhvatilo i komemoraciju u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

Aktivnost se provodi uz sufinanciranje Vlade Republike Hrvatske, putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Kolektivna dženaza u Potočarima

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima 11. jula bit će ukopano deset novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u periodu od 1997. do 2022. godine.

Posmrtni ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova...

Žrtve koje će ove godine biti ukopane bile su starosti od 20 do 56 godina.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon otkrivanja masovne grobnice Kamenica – Čančari. Konačan smiraj će naći uz ranije ukopanog brata Jusu.

U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identifikovanih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su zvanično identifikovane DNK metodom ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji.

Razlog zbog kojeg se porodice još uvijek ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta žrtava koje su pronađene i identifikovane. Mnogi od njih biraju čekati otvaranje novih grobnica, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i ukopati kompletnija tijela svojih najmilijih.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida.

Genocid u Srebrenici

Pripadnici Vojske Republike srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.772 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila "zaštićena zona" UN-a, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS-a i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.