U predmetu koji se odnosi na 38. Redovni kongres Republikanske narodne partije (CHP), održan u novembru 2023. godine i koji je oko dvije i po godine bio u fokusu turske javnosti, 36. građansko vijeće Apelacionog suda u Ankari donijelo je 21. maja presudu kojom je kongres proglašen ništavnim.

Prema sudskoj odluci, i taj Kongres i Istanbulski pokrajinski kongres održan 8. oktobra 2023. proglašeni su apsolutno ništavim zato što su sprovedeni u kršenju načela unutrašnje partijske demokratije, jednakosti i slobodne volje.

Suprotno tvrdnjama nekih opozicionih ličnosti, Sud nakon odluke o apsolutnoj ništavosti nije postavio povjereničku upravu (ili konvencijski odbor) da vodi CHP.

Umjesto toga, sud je presudio da će predsjednik koji je bio na dužnosti prije poništenog Kongresa, Kemal Kilicdaroglu, zajedno sa članovima Stranačkog vijeća i Visokog disciplinskog odbora, privremeno nastaviti obavljati svoje dužnosti dok odluka ne postane konačna.

Drugim riječima, umjesto imenovanja vanjskog upravitelja, vraćena je uprava koju su nedavno izabrali delegati CHP-a.

Kako je tok sudskog postupka započeo i razvio se?

Tokom i nakon Kongresa CHP-a u novembru 2023. iznesene su brojne tvrdnje o nepravilnostima i korupciji, neposredno od članova i delegata CHP-a.

Nakon prijava koje su podnijeli delegati CHP-a, te tvrdnje su ubrzo dovele do krivičnih istraga i građanskih tužbi kojima se tražilo poništenje Kongresa. Tužbe su podnijeli dugogodišnji članovi i delegati CHP-a pred 7., 17., 31., 40. i 42. Građanskim sudovima prve instance u Ankari.

Među istaknutijim podnosiocima tužbi bio je Lutfi Savas, koji je dva mandata obavljao dužnost gradonačelnika Velike općine Hatay kao kandidat CHP-a.

Tužitelji su tražili poništenje tvrdeći da je tokom kongresnog procesa počinjeno niz nepravilnosti kojima je manipulisana volja delegata; da su delegatima davani novac i druge pogodnosti; da su oni ili njihovi srodnici zapošljavani u različitim općinama ili dobijali političke pozicije; te da su bili podvrgnuti pritisku raznim sredstvima.

Nakon tih navoda i podnesaka tužilaca, tužioci su pokrenuli istrage za radnje koje su smatrane krivičnim i pokrenuti su različiti krivični postupci. Dakle, pored građanskih tužbi za poništenje Kongresa, paralelno je trajao i krivični postupak vezan za navodno počinjena krivična djela u tom periodu.

Tužbe podnesene pred različitim sudovima u vezi s poništenjem Kongresa objedinjene su pred 42. Građanskim sudom prve instance u Ankari zbog njihove povezanosti i razmatrane su tamo kao jedinstveni predmet.

U tom predmetu Sud je odbio zahtjev za poništenje bez ispitivanja navoda ili ulaska u bit predmeta. Odbijanje je zasnovano na stavu da je predmet izgubio predmetnost zbog naknadno održanih kongresa CHP-a.

Nakon podnošenja tih tužbi, CHP je nastojao spriječiti moguće poništenje sazivanjem uzastopnih kongresa. Shodno tome, sud je presudio da su tužbe postale bespredmetne zbog tih naknadnih kongresa.

Po žalbi na odluku suda prve instance, 36. Građanska komora Regionalnog suda pravde u Ankari utvrdila je da naknadni kongresi nisu otklonili navodnu nezakonitost, da će ispitati meritum predmeta i razmotriti iznesene tvrdnje.

Regionalni sud pravde presudio je da kongresi sazvani od strane uprave formirane poslije kongresa koji je proglašen apsolutno ništavim sami po sebi ne mogu biti smatrani važećim.

Osnovi za presudu o apsolutnoj ništavosti

Prije svega, Sud je zaključio da je volja delegata bila kompromitovana.

Polazeći od krivičnih istraga iz spisa predmeta, optužnice, svjedočenja, izvještaja Službe za istraživanje finansijskih kriminala (MASAK), službene korespondencije i istražnih izvještaja, Sud je utvrdio da su se glasačke preferencije određenih delegata mijenjale pod utjecajem interesa i pogodovanja.

Po stavu Suda, obećanja novca, zaposlenja, kandidatura i drugih benefita bila su presudna za ishod Kongresa. Odluka je zasnovana na nalazima da su nekim delegatima i na Kongresu i na Istanbulski pokrajinskom kongresu davani novac, obećavano zapošljavanje u općinama, nudile kandidature ili političke funkcije, kao i razne koristi poput trgovačkih kartica.

Također je utvrđeno da su glasovi delegata bili praćeni i da je narušena tajnost volje delegata koja je trebala ostati povjerljiva. Sud je dalje utvrdio da su neki delegati bili traženi da fotografišu i pošalju svoje glasačke listiće, čime je onemogućeno slobodno formiranje izborne volje.

Dakle, utvrđeno je da su prekršena načela unutrašnje partijske demokratije i jednakosti.

Pozivajući se na član 69. Ustava i članke 4. i 93. Zakona o političkim partijama, koji zahtijevaju da se izbori za organe političkih partija sprovode u skladu s demokratskim načelima, statutom partije i načelom jednakosti među članovima, Sud je zaključio da je došlo do kršenja obaveznih pravnih odredbi.

Presuda je navela da nepravilnosti za koje se tvrdi da su se dogodile tokom Kongresa nisu samo osnov za običnu ništavost, već predstavljaju povrede javnog poretka i obaveznih pravnih normi, što rezultira apsolutnom ništavosti.

Na osnovu toga Sud je donio rješenje o apsolutnoj ništavosti i privremeno naložio vraćanje prethodne uprave dok odluka ne postane konačna.

Pošto je Kongres poništen retroaktivno od datuma održavanja, Sud je presudio povratak na stanje koje je postojalo prije 4–5. novembra 2023., dopuštajući Kemalu Kılıcdarogluu i partijskim organima iz tog perioda da ostanu na funkcijama.

Ukratko, Sud je zaključio da je volja delegata i na Glavnom kongresu CHP-a i na Istanbulski pokrajinskom kongresu bila kompromitovana raznim oblicima lične koristi, te da je ta situacija bila u suprotnosti s unutrašnjom partijskom demokratijom, jednakosti i javnim poretkom, što je dovelo do apsolutne ništavosti.

Kada se gore opisani proces pažljivo isprati, jasno je da se ne radi o vanjskoj sudskoj intervenciji u unutrašnja pitanja CHP-a.

Naprotiv, proces predstavlja sudski postupak pokrenut prijavama određenih delegata koji su dugo služili kao članovi, funkcioneri i gradonačelnici CHP-a.

Kako su navodi bili potkrijepljeni snažnim i konkretnim dokazima, Sud je donio odluku o poništenju odluke te je kao privremenu mjeru ovlasti ponovo povjerio prethodnoj upravi.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.