Izraelska vojska upozorila je vladu premijera Benjamina Netanyahua da neće moći održati sigurnosne linije na tri fronta ukoliko se ne poveća budžet vojnog sektora, objavio je u četvrtak Vojni radio.
Izrael pod ta tri fronta podrazumijeva Pojas Gaze, okupiranu Zapadnu obalu i Liban, koji je od marta izložen smrtonosnim izraelskim napadima.
Od oktobra 2023. godine Izrael vodi genocidni rat protiv Gaze, dok je vojska intenzivirala napade na okupiranoj Zapadnoj obali, uz pojačane napade okupatorskih snaga na Palestince i njihovu imovinu.
Dopisnik Vojnog radija Izraela Doron Kadosh objavio je na američkoj društvenoj mreži X da je vojska obavijestila političko rukovodstvo kako, "bez dodavanja milijardi šekela u budžet", neće moći održati sigurnosne linije na tri fronta.
Očekuje se da će vojska narednih dana predstaviti političkom rukovodstvu procjene koje ukazuju na manjak u budžetu za odbranu od oko 25 milijardi šekela (8,3 milijarde dolara ili 7,22 milijarde eura), rekao je Kadosh.
Vojska "nije spremna za zimu u Libanu", što uključuje pripremu puteva za kretanje tokom kiše i osiguravanje zimske opreme za trupe koje djeluju u snježnim uslovima, dodao je on.
Zabrinutost izaziva i obustava regrutacije u nekoliko rodova vojske, uključujući zračne snage, vojnu obavještajnu službu te Direkciju za tehnologiju i logistiku.
Također se radi o obustavi nabavke naoružanja, uključujući sisteme protuzračne odbrane, granate za tenkove i artiljeriju te avionske bombe, kao i o prekidu popravki teških oklopnih vozila, uključujući tenkove i oklopne transportere.
Netanyahu se u ponedjeljak sastao s liderom opozicije Yairom Lapidom u pokušaju da osigura njegovu saglasnost za raspravu o zakonu o budžetu, čime bi se omogućio prenos dodatnih sredstava sigurnosnom sektoru.
Lapid je u srijedu izjavio da se sredstva koja traži Ministarstvo odbrane mogu osigurati bez uticaja na državni budžet, predlažući da se ona izdvoje iz sredstava namijenjenih vladajućoj koaliciji. Ova sredstva predstavljaju promjenjive iznose uključene u državni budžet, a raspoređuju se strankama koje učestvuju u vlasti na osnovu političkih dogovora postignutih sa strankom premijera prilikom formiranja koalicije.
Izraelski Kanal 12 objavio je da je Lapid rekao Netanyahuu kako se sredstva koja traži Ministarstvo odbrane – uključujući 11 milijardi šekela (3,63 milijarde dolara ili oko 3,16 milijardi eura) – mogu odmah prebaciti iz tih namjenskih sredstava.
U utorak je izraelski Kanal 13 objavio da je vojska ušla u spor s Ministarstvom finansija zbog neprebacivanja 15 milijardi šekela (4,92 milijarde dolara ili oko 4,28 milijardi eura) u njen budžet, što je zaustavilo nabavku presretačkih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane.
Izraelski javni emiter KAN naveo je da je prvobitni budžet vojske za 2026. godinu iznosio oko 143 milijarde šekela (47,3 milijarde dolara ili oko 41,15 milijardi eura), prije nego što je Netanyahu naložio njegovo povećanje na 183 milijarde šekela (60,6 milijardi dolara ili oko 52,72 milijarde eura) nakon izraelskih napada na Iran i Liban.
Prva tranša tog povećanja, u vrijednosti od 15 milijardi šekela, trebala je biti prebačena u augustu, ali sredstva još uvijek nisu uplaćena, navodi se u izvještaju.
Krajem augusta, načelnik Generalštaba Eyal Zamir izjavio je, tokom procjene situacije na različitim frontovima: "Nažalost, ovih dana vodimo i bitku oko budžeta."
Do ovih sporova dolazi uslijed finansijske krize s kojom se suočava izraelska vojska, a koja je, prema navodima KAN-a od 3. septembra, počela uticati na njenu sposobnost djelovanja u Pojasu Gaze, na okupiranoj Zapadnoj obali i u Libanu.
Pored genocidnog rata u Gazi i napada na okupiranu Zapadnu obalu i Liban, izraelska vojska od prošle godine vodi dva rata protiv Irana, te izvodi napade na Jemen i Katar, kao i gotovo svakodnevne kopnene upade i artiljerijsko granatiranje u Siriji.
Izrael već decenijama okupira Palestinu te teritorije u Libanu i Siriji, odbijajući da se s njih povuče ili dozvoli uspostavljanje nezavisne palestinske države, kako je predviđeno relevantnim rezolucijama UN-a.
