Ubistvo Nemesia Oseguere Cervantesa, poznatog kao El Mencho, predstavlja jedan od najznačajnijih udaraca koje su meksičke vlasti u posljednjih nekoliko godina nanijele trgovcima drogom.

Po značaju, smrt El Mencha može se uporediti s hapšenjima Joaquina (El Chapo) Guzmana 2016. godine i Ismaela (El Mayo) Zambade 2024. godine, oba poznata vođe kartela.

Smrt El Mencha dovela je do haosa u nekoliko meksičkih gradova, jer su njegovi lojalisti palili i minirali državnu i privatnu imovinu.

Kao dugogodišnji vođa Kartela nove generacije Jalisco (CJNG), El Mencho se smatrao jednim od najmoćnijih i najnasilnijih figura u meksičkom kriminalnom podzemlju.

Njegova organizacija je stekla značaj nakon slabljenja i fragmentacije kartela Sinaloa, nekada dominantne mreže za trgovinu drogom u zemlji.

Nakon izručenja ključnih lidera kartela Sinaloa, rivalske grupe su se takmičile da popune prazan prostor, a CJNG je na kraju izašao kao dominantna sila.

Korištenje trgovačkih ruta za drogu

Decenijama je Meksiko u centru sve intenzivnijeg sukoba vezanog za drogu, koji je od 2006. godine odnio više od 400.000 života, dok je više od 125.000 ljudi prijavljeno kao nestalo. U ovom kontekstu, CJNG se pojavio kao jedna od najagresivnijih i najbrže rastućih grupa.

Gradovi poput Tijuanje i Culiacana svjedoče sukobima jako naoružanih grupa koje koriste improvizirana oklopna vozila u obračunima sa snagama sigurnosti, dok su civili često zarobljeni u vatrenoj liniji.

U nekoliko ovih regija, CJNG je ključni akter u eskalaciji nasilja.

Uloga Meksika kao važnog tranzitnog čvorišta u globalnoj trgovini drogom dodatno pogoršava nasilje. CJNG je iskoristio trgovačke rute za drogu, krijumčareći kokain iz Južne Amerike, sintetičke droge poput fentanila, kao i domaće proizvodenu metamfetamin, prema Sjedinjenim Američkim Državama i dalje.

Zauzvrat, novac i oružje se vraćaju, održavajući ilegalnu ekonomiju vrijednu više milijardi dolara koja osnažuje kriminalne organizacije. CJNG je iskoristio ove resurse za brz ekspanzivni rast u više regija.

Karteli su se učvrstili regrutovanjem mladih muškaraca iz ekonomski ranjivih područja, nudeći im prihod i zaštitu, dok istovremeno šire svoj utjecaj kroz korupciju u državnim institucijama, uključujući policiju i sudstvo.

CJNG je posebno gradio svoju snagu agresivnim regrutovanjem i teritorijalnom ekspanzijom. Rezultat je sistem u kojem je nasilje stalno, a strah široko rasprostranjen, sa posljedicama koje nadilaze granice Meksika.

Šira agenda

Vremenom se strategija CJNG-a razvila od primarno transporta droge do aktivnog kontrole teritorija unutar Meksika. Ova promjena je intenzivirala sukobe s rivalskim organizacijama i doprinijela stalnom porastu nasilja.

Teritorijalna kontrola također je promijenila način na koji CJNG generiše prihode. Osim trgovine drogom, organizacija se oslanja na aktivnosti poput iznude, otmica i drugih oblika organizovanog kriminala vezanih za područja koja dominira, što zahtijeva veću i strukturiraniju prisutnost na terenu.

Ova tranzicija je potaknula militarizaciju kartela.

Ranije organizacije, poput kartela iz Guadalajare, uglavnom su djelovale kao mreže za trgovinu fokusirane na profit i logistiku. Suprotno tome, CJNG je usvojio hijerarhijsku i operativnu strukturu za upravljanje teritorijom, osobljem i resursima.

Grupa se sada angažuje u dugotrajnim sukobima oko zemljišta, često više ličeći na unutrašnje oružane konfrontacije nego na konvencionalnu kriminalnu aktivnost. Rivalske grupe, a ne država, često su njeni glavni protivnici.

Upotreba tehnologije na bojnom polju

Kako se konkurencija s rivalskim grupama intenzivirala, CJNG je usvojio nove tehnologije i taktike. Njegovi borci koriste dronove sposobne za nošenje eksploziva, improvizirane eksplozivne naprave i oklopna vozila u borbama u urbanim i ruralnim područjima.

Dronovi su postali centralno sredstvo grupe. Nekada korišteni uglavnom za nadzor, sada se upotrebljavaju u napadima na rivale i sigurnosne snage. Njihova niska cijena omogućava CJNG-u izvođenje napada bez izlaganja svojih članova, često koristeći jednostavne metode udara umjesto preciznog ciljana.

Zvaničnici procjenjuju da se stotine dronova redovno koristi duž granice za izviđanje i krijumčarenje. Unutar Meksika, CJNG je koristio dronove za napade na utvrđene položaje, pokazujući da može dosegnuti i zaštićene lokacije.

Veliko oružje u rukama „ujka Sama“

Jedan od glavnih faktora militarizacije kartela je stalan priliv vatrenog oružja iz Sjedinjenih Američkih Država u Meksiko.

Istraga CBC News 60 Minutes procijenila je da se stotine hiljada oružja, otprilike od 200.000 do 500.000 godišnje, krijumčari preko granice, u onome što analitičari često opisuju kao „gvozdena rijeka“ oružja.

Istrage u SAD-u pokazuju da mreže za trgovinu povezane s grupom nabavljaju oružje kroz legalne kupovine koristeći posrednike, prije nego što ga preusmjere prema jugu, u Meksiko.

Nekoliko ovih oružja, uključujući polu-automatske puške i vatreno oružje kalibra .50, kasnije je pronađeno na mjestima zločina u Jaliscu i povezano s operacijama CJNG-a. Ovaj slučaj ističe kako decentralizovana kupovina i jednostavan pristup vatrenom oružju u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje snabdijevaju kartel vojnim arsenalom.