Komšić pozvao članice VSUN-a da podrže tranzicijski period za modernu, demokratsku BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić apelovao je u petak na članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da podrže početak tranzicijskog perioda u kojem bi se, uz pomoć međunarodne zajednice, provele potrebne reforme za izgradnju moderne, demokratske države.

„Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u BiH je došlo i trebamo je zajedno započeti bez odlaganja. Sve ostalo predstavlja opasno igranje sa sigurnošću i stabilnošću, ne samo BiH, nego i cijele regije, pa i evropskog kontinenta“, rekao je Komšić u obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku.

„Dame i gospodo, moja je obaveza bila da vam ovo danas i na ovom mjestu kažem“, dodao je Komšić.

Zahvalio je članicama na odluci o produženju mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini, te upozorio da bi ukidanje ili slabljenje OHR-a značilo „odustajanje od samog Dejtonskog mirovnog sporazuma“, što bi imalo ozbiljne posljedice.

Komšić je izrazio zahvalnost svim članicama Vijeća sigurnosti, a posebno stalnom predstavniku Grčke, „zbog odluke kojom se produžava mandat misije Althea u BiH“.

Izvještaj visokog predstavnika

Osvrćući se na protekli šestomjesečni period, prikazan u Izvještaju Ureda visokog predstavnika (OHR), Komšić je kazao kako izvještaj pokazuje da je taj period bio obilježen nizom političkih kriza, koje su u najvećoj mjeri bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda BiH, donesenom na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

„Cilj ovih političkih kriza, kroz stvaranje paralelnih političkih, sudskih i drugih institucija, bio je stvaranje uvjeta za secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine“, rekao je Komšić.

Dodao je da su odluke visokog predstavnika bile iskorištene kao povod za izazivanje krize, ali da je „pravi uzrok dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH“.

„Takva politika Dodika i institucija Republike Srpske trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodnog faktora. Međutim, siguran sam da će se aktivnosti koje imaju za cilj secesiju dijela BiH nastaviti“, poručio je Komšić.

Upozorio je da su napadi na Ured visokog predstavnika, prikriveni napadima na Christiana Schmidta lično, usmjereni na krajnji cilj – eliminaciju OHR-a iz političkog života BiH, što bi, kako je ocijenio, značilo „eliminaciju cijelog jednog aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma“, čime bi bio ugrožen i sam mirovni aranžman.

Komšić je podsjetio da i sam spada „među one koji su žestoko kritikovali Schmidta i njegove poteze“, ali da, „zbog istine“, mora priznati da Schmidt nije djelovao samostalno.

„Sve odluke i poteze koje je donosio i preduzimao Schmidt nisu bile isključivo njegovo djelo. On je to radio u punoj koordinaciji s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a vrlo često i na njihov zahtjev“, kazao je Komšić.

U tom kontekstu, dodao je da su potezi Schmidta i pojedinih međunarodnih faktora često bili „usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije, kao i interesa susjedne države u BiH“.

Komšić je podsjetio da trenutna struktura BiH nije proizvod unutrašnjeg političkog dogovora, već Dejtonskog mirovnog sporazuma, „kojim nije zadovoljna nijedna strana u BiH, pa ni susjedne zemlje“.

„Trenutni koncept na kojem funkcioniše BiH, a koji visoki predstavnik pogrešno naziva ‘etnički balans moći’, zapravo je ‘etnički disbalans moći’ i sam po sebi je konfliktan koncept“, naglasio je Komšić, dodajući da to proteklih 30 godina svakodnevno potvrđuje praksa.

Ukidanje ili slabljenje OHR-a, prema njegovim riječima, značilo bi „odustajanje od samog Dejtonskog mirovnog sporazuma“, što bi imalo ozbiljne posljedice.

Govoreći o mogućim rješenjima, Komšić je iznio dva prijedloga.

„Prva, kratkoročna opcija, jeste imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje institucije OHR-a u BiH, sa svim ovlastima koje ima po članu V Aneksa X DPA“, rekao je Komšić.

„Druga, dugoročna i trajna opcija, jeste da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija građana, odustane od konfliktnog etničkog koncepta, ustavno zaštite individualna ljudska prava i principi pravne države, te da BiH postane spremna za integraciju u Evropsku uniju.“

Komšić je apelovao na članice Vijeća sigurnosti da podrže početak tranzicijskog perioda u kojem bi se, uz pomoć međunarodne zajednice, provele potrebne reforme za izgradnju moderne, demokratske države.

„Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u BiH je došlo i trebamo je zajedno započeti bez odlaganja. Sve ostalo predstavlja opasno igranje sa sigurnošću i stabilnošću ne samo BiH, nego i cijele regije, pa i evropskog kontinenta“, zaključio je Komšić.

„Dame i gospodo, moja je obaveza bila da vam ovo danas i na ovom mjestu kažem“, završio je Komšić svoje obraćanje.

Ranije je visoki predstavnik Christian Schmidt u svom izvještaju ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile nakon napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

Istakao je da sve strane u BiH moraju poštovati Dejtonski sporazum, kao i sudske presude – bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH – optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama djeluje protiv države i njenih institucija.

Vijeće sigurnosti danas je jednoglasno usvojilo rezoluciju kojom se obnavlja ovlaštenje multinacionalnih stabilizacijskih snaga pod vodstvom Evropske unije (EU) – EUFOR Althea – za dodatnu godinu.

Prema najavama, visoki predstavnik Christian Schmidt neće se obratiti na sjednici kojom predsjedava Rusija, koja ne priznaje njemačkog diplomatu.