Na zajedničkoj konferenciji za medije po okončanju samita Berlinskog procesa u Budvi, njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je da Crna Gora realno može postati 28. članica Evropske unije (EU) 2028. godine, ističući da preostala otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba ne bi smjela biti prepreka njenom pristupanju Uniji.

Pozvao je i na više političke hrabrosti za prevazilaženje blokada u regionu, uključujući situaciju u Bosni i Hercegovini i odnose Beograda i Prištine.

Austrijski kancelar Christian Stocker poručio je da bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja EU-u niti usporavati proširenje, koje ima izuzetan geopolitički značaj, te da bi članstvo Crne Gore predstavljalo podsticaj za cijeli region.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da njegova zemlja želi završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, kako bi do 2028. postala članica EU-a. Izrazio je nadu da će naredni susret lidera biti prilika za potpisivanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Uniji.

Merz: Potrebno više hrabrosti za prevazilaženje političkih blokada

Njemački kancelar upozorio je da se Zapadni Balkan i dalje suočava s političkim blokadama koje zahtijevaju odlučnost i hrabrost kako bi bile prevaziđene.

“Ako želimo biti iskreni, suočavamo se s blokadama i potrebno nam je više hrabrosti kako bismo ih prevazišli, da se okonča blokada u Bosni i Hercegovini i postigne dogovor između Prištine i Beograda“, kazao je Merz.

Naglasio je da Crna Gora ima konkretnu evropsku perspektivu i da je realno očekivati njeno članstvo u EU-u 2028. godine.

“Zemlja poput Crne Gore je zemlja kojoj možemo pružiti konkretnu evropsku perspektivu, odnosno da će postati 28. članica Evropske unije 2028. godine. Vjerujem da je to realno“, kazao je Merz.

Njemački kancelar posebno se osvrnuo na odnose Podgorice i Zagreba, ističući da je s hrvatskim premijerom razgovarao o neriješenim pitanjima između dvije države.

“Razgovarao sam sa hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće biti smetnja ulasku Crne Gore u Evropsku uniju“, poručio je Merz.

Govoreći o evropskoj perspektivi ostalih država Zapadnog Balkana, ukazao je na potrebu njihovog postepenog približavanja Evropskoj uniji, uz ocjenu da se pojedine zemlje regiona suočavaju s rastućim političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja otežavaju njihov napredak.

Merz je naglasio i da države regiona nisu same na evropskom putu, već da kroz Berlinski proces i saradnju s evropskim partnerima mogu zajednički raditi na ostvarivanju svojih ciljeva.

“Važno je da zemlje nisu same na tom putu, već da su zajedno. Austrija će preuzeti predsjedavanje Berlinskim procesom i imat će našu podršku“, poručio je njemački kancelar.

Na konferenciji za medije Merc se osvrnuo i na navode o slučaju ruske špijunaže i predaji vojnih informacija ruskom agentu, ocijenivši da Njemačka ostaje meta intenzivnih obavještajnih aktivnosti Rusije.

“To me ne iznenađuje i bojim se da ćemo imati još takvih slučajeva. Savezna Republika Njemačka postala je meta ruske špijunaže. Sreća je što smo to razotkrili, ali ruske aktivnosti su intenzivne“, kazao je Merz.

Govoreći o međunarodnim naporima za okončanje rata u Ukrajini, njemački kancelar naglasio je da je važno da Evropa bude uključena u proces postizanja mira.

“Vjerujemo da je od izuzetne važnosti da Evropa učestvuje u mirovnom procesu u Ukrajini“, poručio je Merz.

- Stocker: Bilateralna pitanja ne smiju usporavati proširenje EU-a - Austrijski kancelar Stocker kazao je da će Austrija 2027. godine ponovo predsjedavati Berlinskim procesom, naglašavajući da Beč ostaje pouzdan partner Zapadnog Balkana i snažan zagovornik njegovih evropskih integracija.

“Velika mi je čast što Austrija 2027. godine ponovo preuzima predsjedavanje Berlinskim procesom. To pokazuje da smo pouzdan partner Zapadnog Balkana, baš kao i naši njemački prijatelji. Berlinski proces se pokazao uspješnim. Približio je Zapadni Balkan Evropskoj uniji, osnažio regionalnu saradnju i pokazao da evropska integracija donosi građanima vidljive koristi i prije samog učlanjenja“, poručio je Stocker.

Najavio je da će tokom austrijskog predsjedavanja prioriteti biti mladi, pomirenje i regionalna saradnja. Kako je istakao, novim generacijama neophodna je jasna evropska perspektiva, zbog čega će Austrija nastojati podstaći njihovo povezivanje preko granica i prevazilaženje historijskih podjela.

“Region mora jačati veze, međusobno i sa Evropskom unijom. Jedno ne ide bez drugog. I nema zajedničke budućnosti bez osvrtanja na prošlost i bez povjerenja među društvima. Za to su potrebni politička hrabrost, strpljenje i konkretna djela“, naglasio je austrijski kancelar.

Dodao je da Austrija postavlja ambiciozne ciljeve, ali da ključni koraci moraju doći od samih država Zapadnog Balkana, uz spremnost Beča da sarađuje sa svim partnerima kako bi naredna godina bila uspješna za region.

Govoreći o evropskim integracijama Crne Gore, Stocker je uputio snažnu podršku premijeru Milojku Spajiću, ocjenjujući da je država nadomak historijskog uspjeha.

“Vaš skoriji ulazak u EU bio bi više nego zaslužen. Istovremeno, to bi bio podsticaj za čitav region i važan dokaz kredibiliteta Evropske unije. Obećanje iz Soluna od prije 23 godine konačno mora biti ispunjeno“, poručio je Stocker.

Austrijski kancelar posebno je naglasio potrebu da građani Zapadnog Balkana osjete konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.

Prema njegovim riječima, postepeno uključivanje svih šest država regiona u jedinstveno evropsko tržište trebalo bi biti jedan od prioriteta, uz ukidanje dodatnih troškova rominga i uključivanje u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).

“Krajnje je vrijeme da i Zapadni Balkan konačno postane dio roming zone. Jer nema objašnjenja zašto bi šest država Zapadnog Balkana bilo u nepovoljnijem položaju od Ukrajine ili Moldavije. Preko 500.000 ljudi u Austriji ima korijene i porodicu na Zapadnom Balkanu. Njihova komunikacija mora postati lakša i jeftinija“, kazao je Štoker.

Dodao je da bi bilo važno da svih šest država što prije postanu dio područja SEPA, čime bi se dodatno olakšalo finansijsko povezivanje s Evropskom unijom.

Posebnu poruku uputio je u vezi s bilateralnim sporovima, naglašavajući da oni ne smiju biti prepreka evropskim integracijama.

“I ono što sam prošle sedmice rekao na Evropskom savjetu u Briselu, rado ponavljam i ovdje: bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja. Ona ne smiju usporavati ovaj geopolitički izuzetno važan proces“, poručio je Stocker.

Govoreći o situaciji u Srbiji, ocijenio je da odbacivanje austrijskog prijedloga nije dobar signal za Evropsku uniju.

“Kada govorimo o Beogradu, nije dobar znak što je odbačen austrijski prijedlog. To nije dobar signal Evropskoj uniji. Problemi treba da se rješavaju, a ne da se stvaraju novi“, poručio je Stocker.

Istakao je da želi slobodne i nezavisne izbore u Srbiji, kao i da očekuje da ta država bude svjesna odgovornosti koju ima u procesu evropskih integracija Zapadnog Balkana.

Naglasio je i značaj uključivanja mladih u procese koji će oblikovati budućnost regiona, navodeći da Austrija želi da naredne godine doprinese ostvarivanju tog cilja.

- Spajić: Cilj je završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine - Premijer Crne Gore Milojko Spajić zahvalio je učesnicima samita na saradnji tokom crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, ističući da je za državu velika čast što je u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti imala priliku predvoditi jednu od najvažnijih inicijativa za regionalnu saradnju.

“Velika nam je čast i zadovoljstvo što imamo priliku da vas po drugi put ove godine ugostimo u Crnoj Gori, ali i što je našoj zemlji ukazano povjerenje da tokom 2026. godine predsjedava Berlinskim procesom, jednom od najvažnijih inicijativa za regionalnu saradnju i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana“, kazao je Spajić.

Podsjetio je da je Crna Gora predsjedavanje preuzela od Ujedinjenog Kraljevstva, a da tu odgovornost sada predaje Austriji, uz uvjerenje da će Beč nastaviti snažno doprinositi regionalnom povezivanju i približavanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Spajić je ocijenio da je Berlinski proces pokazao kako države regiona, uprkos međusobnim razlikama i otvorenim pitanjima, mogu pronaći zajedničke interese i kroz dijalog i konkretne rezultate graditi evropsku budućnost.

“Tokom crnogorskog predsjedavanja realizovali smo 26 događaja, od kojih 14 na ministarskom nivou, što predstavlja najintenzivniji program aktivnosti u historiji Berlinskog procesa. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo otvorili prostor za nove formate regionalnog dijaloga, saradnje i pronalaženja kompromisa, uključujući i šire učešće akademske zajednice, civilnog društva, privrede, mladih i medija“, istakao je premijer.

Kako je naveo, Crna Gora je time pokazala da raspolaže ne samo administrativnim kapacitetima već i političkom voljom da odgovori na složene međunarodne zadatke i predvodi procese značajne za cijeli region.

Spajić je posebno podsjetio na cilj Vlade da do kraja ove godine završi pristupne pregovore s Evropskom unijom, kako bi Crna Gora do 2028. postala njena 28. članica.

“Ovo je istovremeno godina u kojoj smo pred sebe postavili izuzetno ambiciozan, ali ostvariv cilj da do kraja 2026. godine završimo pristupne pregovore s Evropskom unijom, kako bismo stvorili uslove da Crna Gora do 2028. godine postane njena 28. država članica“, poručio je Spajić.

Naglasio je da evropska integracija Zapadnog Balkana nije samo strateški cilj država regiona već i zajednički interes cijele Evrope.

“U tom procesu Crna Gora želi biti pouzdan partner, ali i primjer da se dosljednim reformama, političkom odlučnošću i konkretnim rezultatima može ostvariti napredak“, kazao je Spajić.

Govoreći o odnosima s Njemačkom i Austrijom, premijer je istakao da Crna Gora te države vidi kao važne partnere, ne samo u evropskim integracijama već i u razvoju ekonomskih i bilateralnih odnosa.

“Naše partnerstvo ne posmatramo isključivo kroz podršku evropskoj integraciji. Želimo dodatno razvijati ekonomsku saradnju, investicije, trgovinsku razmjenu, turizam, obrazovanje i povezivanje naših građana. Upravo u tim oblastima vidimo značajan prostor da odlične političke odnose pretočimo u još konkretnije rezultate“, naveo je Spajić.

Poručio je i da su građani Njemačke, Austrije, svih članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana uvijek dobrodošli u Crnu Goru.

Čestitajući Austriji i kancelaru Stockeru na preuzimanju predsjedavanja Berlinskim procesom, Spajić je zahvalio Njemačkoj i kancelaru Mercu na kontinuiranoj podršci evropskoj perspektivi regiona.

“Nadam se da će naš naredni susret u ovom formatu biti prilika da zajedno obilježimo još jedan historijski korak, potpisivanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Bio bi to uspjeh ne samo naše zemlje već i snažna potvrda kredibiliteta politike proširenja i zajedničke evropske budućnosti kojoj težimo“, poručio je Spajić.

Govoreći o pregovorima Crne Gore s Hrvatskom, Spajić je kazao da je taj proces veoma važan i da su izazovi s kojima se suočavaju prevazilazivi. Naveo je da su predate sve pozicije za poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu Crne Gore u EU-u te izrazio nadu da će ta poglavlja biti zatvorena u decembru.

Samit lidera Berlinskog procesa održan je u četvrtak u Miločeru, uz učešće lidera Zapadnog Balkana, predstavnika država Evropske unije i međunarodnih organizacija. Cilj Berlinskog procesa je jačanje regionalne saradnje, ekonomskog povezivanja i dobrosusjedskih odnosa, kao i ubrzavanje evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana.

Crna Gora je Samitom završila ovogodišnje predsjedavanje Berlinskim procesom, tokom kojeg je organizovano 26 događaja, od čega 14 na ministarskom nivou.