Primirje između SAD-a i Irana nije potrajalo: Kako je počela najnovija eskalacija?
SVIJET
4 minuta čitanja
Primirje između SAD-a i Irana nije potrajalo: Kako je počela najnovija eskalacija?Od napada na trgovačke brodove u Hormuškom moreuzu do novih američkih udara i iranske odmazde, donosimo hronologiju događaja koji su doveli do sloma primirja između SAD-a i Irana.
U središtu spora i dalje je pitanje kontrole i sigurnog prolaska kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energije.

Krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, zasnovano na Memorandumu o razumijevanju postignutom sredinom juna, praktično je propalo prošle sedmice nakon što je Iran napao više trgovačkih brodova u Hormuškom moreuzu, što je izazvalo američke zračne udare i novu eskalaciju napetosti u Zaljevu.

Prošle sedmice američki predsjednik Donald Trump proglasio je da je primirje „završeno“, uprkos tome što su obje strane izrazile spremnost da nastave pregovore uz međunarodno posredovanje. Najnoviji sukobi predstavljaju najozbiljnije narušavanje dogovora čiji je cilj bio obustava širih neprijateljstava i ponovno otvaranje ovog strateški važnog pomorskog prolaza.

Iran i SAD približavaju se polovini 60-dnevnog perioda privremenog sporazuma, koji je trebao otvoriti put pregovorima o trajnom okončanju sukoba. Umjesto toga, sporazum je prerastao u niz međusobnih napada i sporova oko Hormuškog moreuza, što izaziva zabrinutost svjetskih lidera da bi rat protiv Irana mogao ponovo eskalirati.

U nastavku donosimo kratku hronologiju najnovije eskalacije.

7. juli

Iran je optužen da je izveo napade na tri trgovačka broda u Hormuškom moreuzu, u trenutku kada se pomorski saobraćaj postepeno oporavljao i dostigao najveći dnevni obim od kraja aprila.

Napad se dogodio svega nekoliko sati prije nego što je američki predsjednik Donald Trump otputovao na samit NATO-a visokog nivoa u Ankari, dok je Iran obilježavao višednevnu komemoraciju povodom smrti vrhovnog vođe Alija Hamneija.

Sjedinjene Američke Države odgovorile su zračnim udarima na desetine ciljeva u Iranu i ponovnim uvođenjem sankcija na iranski izvoz nafte. Glavni iranski pregovarač poručio je da je „era zastrašivanja i ucjena završena“.

Američki zvaničnici i vlade zemalja regiona ocijenili su ove poteze kao direktno kršenje primirja i prijetnju slobodi plovidbe.

Među pogođenim plovilima bio je i katarski LNG tanker Al Rekayyat (poznat i kao Al Rakiyat), koji je, zajedno s još jednim trgovačkim brodom, pogođen iranskim projektilima.

Iranska državna televizija IRIB, pozivajući se na neimenovane izvore, tvrdila je da je meta bio katarski naftni tanker koji je, uz podršku američke mornarice, pokušavao proći omanskom rutom kroz Hormuški moreuz, uprkos, kako navode, ponovljenim upozorenjima iranskih snaga.

Katar je osudio napad i odgovornost pripisao Iranu.

U napadu je oštećen i saudijski tanker za prijevoz sirove nafte Wedyan, nakon čega je Saudijska Arabija oštro kritikovala Iran zbog ugrožavanja međunarodne plovidbe i energetske sigurnosti.

Pogođeno je i treće trgovačko plovilo, što je izazvalo nagli pad pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz. Prema podacima servisa za praćenje brodova Kpler, tog dana moreuzom je prošlo svega 16 plovila.

8. juli

Trump je, govoreći na marginama NATO samita, izjavio da je primirje "završeno", kritikujući iransko rukovodstvo. SAD su također opozvale licencu koja je dozvoljavala prodaju iranske nafte, što je izazvalo strahove da bi se rat mogao ponovo rasplamsati.

Sjedinjene Države su odgovorile zračnim napadima na iranske vojne ciljeve, uključujući lokacije s raketama i dronovima, obalne radare i objekte povezane s IRGC-om u blizini tjesnaca i u područjima kao što su Bandar Abbas i Qeshm. Novi izvještaji ukazuju na to da je u proširenim operacijama pogođeno oko 90 ciljeva.

Iran je lansirao rakete i dronove ciljajući lokacije povezane sa SAD-om u Zaljevu, uključujući baze u Bahreinu i Kuvajtu. Protuzračna odbrana presrela je projektile, a aktivnost je pogodila i Jordan. Nisu odmah potvrđene veće žrtve ni sa jedne strane.

Dalje ograničene razmjene mišljenja dogodile su se u narednim danima, pri čemu su obje strane optuživale drugu za lošu namjeru. Isporuka kroz Hormuz dramatično je usporena, a cijene nafte su porasle. Posrednici, uključujući Oman, nastavili su napore, a Iran je zatražio nastavak pregovora, na što su Sjedinjene Američke DRžave pristale, uz zadržavanje prekida primirja.

10. juli

Trump je zaprijetio Iranu novim udarima, rekavši da je odgovorio na pozive za njegovu smrt tokom Hamneijeve dženaze.

12. juli

Američka vojska saopštila je da je pogodila više od140 ciljeva u Iranu, nakon što je iranski napad na kontejnerski brod u moreuzu ostavio nestalog člana posade. Teheran je saopštio da je moreuz zatvoren dok se ne uspostavi mir. SAD je saopštio da je moreuz ostao otvoren.

Ko je prvi prekršio primirje?

U najnovijoj eskalaciji, SAD i njegovi saveznici tvrde da je Iran prvi napao trgovačke brodove, navodeći te napade kao povod za svoj odgovor.

Iran odbacuje američku verziju događaja i tvrdi da je Washington prvi prekršio primirje kroz svoje vojne aktivnosti i politiku vezanu za pomorski saobraćaj.

U središtu spora i dalje je pitanje kontrole i sigurnog prolaska kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energije.

Iran je u ponedjeljak poručio da nastavlja razgovore s posrednicima iz Katara, Pakistana i Omana s ciljem sprečavanja daljnje eskalacije sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.

„Uloga posrednika je da nastave svoje napore kako bi spriječili eskalaciju napetosti“, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.